Međunarodni monetarni fond traži da se potroši dodatnih 50 milijardi dolara kako bi se osiguralo ubrzanje kampanje vakcinsnja protiv korona virusa, ističući da na kraju taj trošak može da generiše povrat globalnoj ekonomiji od 9,0 biliona dolara.
MMF je apelovao da se najmanje 40 posto svjetske populacije vakciniše do kraja ove godine, a najmanje 60 posto do juna 2022, prenosi CNBC.
Do sada je samo oko 9,5 posto svjetskog stanovništva primilo najmanje jednu dozu vakcine, prema statistici naučnog online časopisa “Naš svijet u podacima” (Our World in Data), stacioniranom na Univerzitetu Oksford.
“Nijedna zemlja ne može se vratiti u normalu dok sve zemlje ne uspiju da poraze pandemiju”, navodi se u novom izvještaju MMF-a pod nazivom “Prijedlog za okončanje pandemije kovid-19”.
Da bi se to postiglo, Fond smatra da treba uložiti globalne napore da se izdvoji još 50 milijardi dolara za jačanje globalnog programa vakcinacije. Ova dodatna sredstva koristila bi se za to da se pokrivenosti Kovaks vakcinom poveća na 30 posto svijeta, zatim za nabavku dodatnih testova i za proširenje kapaciteta za proizvodnju vakcina.
Što se tiče načina na koji bi se ta sredstva prikupila, MMF kaže da bi najmanje 35 milijardi dolara moglo da se osigura od javnih, privatnih i multilateralnih donatora, a ostatak od vlada, koje potencijalno mogu da budu podržane od multilateralnih agencija.
U izvještaju se navodi da već postoji najmanje 15 milijardi dolara na raspolaganju iz kovid-19 programa finansiranja koje su kreirale razvojne banke, poput Svjetske banke i Azijske banke za razvoj.
“MMF takođe može da igra ulogu u pomaganju zemljama da podmire svoje potrebe za finansiranjem, podržavajući napore samih zemalja da stvore fiskalni prostor i potencijalno dejstvujući kao treća finansijska linija u krajnjoj nuždi”, dodaje se dalje.
Ovaj međunarodni kreditor sa sjedištem u Vašingtonu saopštio je u aprilu da se očekuje da će globalna ekonomija ove godine porasti za 6,0 posto, a 2022. godine za 4,4 posto. Međutim, otkako je izbila pandemija, MMF upozorava na nejednake posljedice zdravstvene krize i iz nje proistekle ekonomske krize.
“Socijalni i ekonomski troškovi pandemije nastavljaju da rastu, a čini se da se razlike u oporavku između bogatih i siromašnih zemalja pogoršavaju”, konstatuje MMF.
Prijedlog Fonda lansiran je povodom virtuelnog skupa lidera 20 najvećih svjetskih ekonomija na kojem će razgovarati o modalitettima saradnje u borbi protiv pandemije.
