Imati novca i biti bogat smatra se jednim od pet najvažnijih uslova za sreću, premda brojna istraživanja pokazuju da je put do sreće vrlo kompleksan.
Kod zgrtanja bogatstva, smatra Paul Dolan, autor bestselera “Zauvijek sretni: kako izbjeći mit o savršenom životu”, najveća je zamka postati zavistan i trebati uvijek više. Zato je ključno znati prepoznati kad je dosta.
Premda granica o važnost novca za sreću varira, prema najpoznatijem istraživanju koje su sproveli ekonomisti Daniel Kahneman i Angus Deaton, vrhunac sretnog života za Amerikance je kada zarađuju 75 hiljada dolara godišnje.
Potom slijede prekomjerna potrošnja i ekstravagancija koji nose sve manje zadovoljstva, a sve više brige. Oni koji zarađuju deset miliona dolara godišnje tek su neznatno sretniji od ljudi koji za njih rade.
Osim bogatstva, Dolan smatra da postoje još četiri mita o sreći: imati uspješnu karijeru, biti zaljubljen, udati se ili oženiti te imati djecu. Biti bankar ili advokat, kaže on, ne čini ljude pretjerano srećnim, svakako ne sretnijim nego biti frizer ili cvjećar.
Ljubav prema poslu najvažnija
– Dobar je posao onaj u kojem se osjećate dobro, a ne onaj koji nosi veću zaradu – kaže Dolan.
Često ljudi pogrešno pristupaju i ljubavi, očekujući da zaljubljenost traje cijeli život, ali ona brzo poprima nove oblike upravo da bi omogućila druge ciljeve u životu, prenosi Jutarnji list.
Četvrti mit predstavlja brak, ali pozivajući se na istraživanja, Dolan ističe kako je on u prosjeku dobar za muškarce jer im donosi duži život i više novca, ali ne uvijek i za žene. Najduže žive žene koje nikad nisu bile udate, koje su zdrave i zadovoljne životom.
Na kraju, kada je riječ o djeci, ona predstavljaju neizmjerno zadovoljstvo, ali ujedno donose i stres, nemir te zabrinutost. Tako to treba i da bude, smatra Dolan, a ne očekivati da nas zauvijek čine sretnima.
Genetika nosi pola sreće
Istraživanje pokazuje da je sretno 41 posto žena koje su u braku i imaju djecu, ali je srećno i 24 posto žena koje nisu u braku i nemaju djecu.
Sreća je, čini se, najvećim dijelom genetski predodređena ili ima korijene u ranom djetinjstvu. Istraživanje (Sonja Lyubomirsky: The how of hapiness) pokazuje da genetika nosi 50 posto sreće, a samo 10 posto određuje situacija u kojoj živimo i koliko zarađujemo.
Ostaje još 40 posto na koje možemo uticati. Ono što je presudno za dnevno raspoloženje, kaže Elizabeth Dunn sa univerziteta British Columbia, je umijeće balansiranja i način na koji trošimo svoje vrijeme.
