Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosila je u 2018. godini 19,3 posto, a gotovo četvrtina stanovnika je bila u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, čime su najzahvaćenije bile osobe starije od 65 godina, pogotovo žene, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema izvještaju DZS-a, objavljenom danas, prošle godine je 8,6 posto stanovnika Hrvatske bilo u teškoj materijalnoj deprivaciji, a 24,8 odsto u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i penzije, tada se procenat osoba koje su u riziku od siromaštva povećava na 42,9 odsto, prenosi Hina.
Istraživanje je podijelilo Hrvatsku na Jadransku i Kontinentalnu i pokazalo da se na Jadranu živi malo bolje. Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku iznosila je 18,4 posto, dok je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 19,7 posto, a pokazatelj osoba u riziku od siromaštva za te regione je 24,6 posto za Jadran i 24,9 posto za kontinent.
Stopa rizika od siromaštva prema uzrastu i polu najviša je bila kod osoba životnog doba od 65 ili više godina, i iznosila je 28,1 posto. U toj grupi je i najveća razlika prema polu, budući da su žene u većem riziku od siromaštva sa stopom od 31,3 procenta u odnosu na muškarce gdje stopa iznosi 23,5 posto.
Od siromaštva su najsigurniji bili oni u dobu od 25 do 54 godine, čija je stopa rizika iznosila 14,3 posto, a sličan procenat je za oba pola u toj starosnoj grupi.
Nezaposlene osobe su bile u najvećem riziku od siromaštva, čak 47,6 posto, a stopa rizika najmanja je bila za zaposlene – 4,6 odsto.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo iznosio je 29.820 kuna za godinu (4.018 eura), a za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 62.622 kune (8.437 eura).
Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 odsto od srednje vrijednosti ekvivalentnog raspoloživog dohotka svih građana.
Što se tiče materijalne deprivacije, odnosno pokazatelja koji utiču na kvalitet života domaćinstava, zabilježeno je 52,9 osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu da podmire neočekivani finansijski izdatak, nedjelju dana godišnjeg odmora van kuće nije moglo da priušti 51,3 posto domaćinstava, a za 49,6 posto troškovi stanovanja su bili znantno finansijsko opterećenje.
Čak 17,5 procenata osoba bilo je u domaćinstvima koja su kasnila s plaćanjem računa za režije zbog finansijskih poteškoća, njih 10,1 posto svaki drugi dan nije moglo da priušti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, a 7,7 posto nije moglo da priušti primjereno grijanje u najhladnijim mjesecima.
Najmanji procenat osoba, 0,6 posto, živio je u domaćinstvima koja vrlo lako „spajaju kraj s krajem“, 40,4 procenta sa malim teškoćama, 28,6 posto je teško „spajalo kraj s krajem“, a vrlo teško njih 14,1 odsto, izvještava Hina.
