BiH ponovno prijeti prekid finansijskih veza s ostatkom Evrope, a razlog je, kao i ranije, neispunjavanje obveza prema Moneyvalu i FATF-u (Svjetska organizacija za sprečavanje pranja novca i finansiranja borbe protiv terorizma).
Na državnom nivou su formalno ispoštovani zahtjevi Moneyvala, ali se ispostavilo da entiteti nisu izvršili svoje obaveze, koje se prvenstveno odnose na usklađivanje propisa, piše Večernji list BiH.
Rok do kraja januara
Iako je kraj januara iduće godine rok do kojeg je BiH u cijelosti trebala ispoštovati zahtjeve međunarodnih finansijskih institucija vezano za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, Evropsko udruženje banaka odlučilo je reagirati ranije i staviti BiH na svoju “crnu listu”. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić krivnju za to odmah je pripisao entitetskim vlastima.
– Koliko s ove pozicije vidim, do sada smo BiH izvlačili godinama da ne dospijemo na ovu listu. Sada više nisam siguran da ćemo išta uspjeti uraditi, a rok nam je najkasnije kraj januara iduće godine – izjavio je Mektić.
Stavljanje na “crnu listu” Evropskog udruženja banaka u praksi znači da bilo koja evropska banka može stopirati transakcije od banaka i prema bankama sa sjedištem u BiH. U proteklih nekoliko dana je samo njemačka Deutsche banka, prema tvrdnjama ministra Mektića, blokirala više stotina uplata i isplata bh. banaka. Već sama najava blokada transakcija mogla bi se negativno odraziti na bh. ekonomiju. Investitori i poslovni partneri bh. kompanija razmotrit će svoje dalje aktivnosti u BiH.
Sve će se provjeravati
Sve uplate i isplate prema inostranstvu bit će višestruko provjeravane, a prebacivanje novca usporeno i otežano. Bankarski sektor u BiH najviše bi mogao osjetiti posljedice spomenutih sankcija, jer su njihove aktivnosti neminovno povezane s inostranstvom. Reakcija banaka u BiH će skoro sigurno biti takva da će u pokušaju zaštite vlastitog poslovanja i pozicije povećati cijenu svojih usluga, odnosno prebaciti teret na klijente, a to su ekonomija i građani.
Sve ovo dolazi i u nezgodnom političkom trenutku, kada se BiH nalazi u osjetljivoj fazi približavanja Evropskoj uniji. Poznato je da početkom idućeg mjeseca evropski povjerenik za proširenje, Johannes Hahn u BiH donosi upitnik čije ispunjavanje je uslov za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU.
Odgovornost za rješavanje ovog problema je očito na državnim i entitetskim vlastima koje zbog različitih političkih opcija kojima pripadaju teško pronalaze zajednički jezik i koordinaciju o bilo kojem pitanju, pa tako i ispunjavanju obveza prema međunarodnim finansijskim institucijama.
