Centralna banka Turske podigla je u četvrtak kamatnu stopu sa 17,75 na 24 posto, kako bi zaustavila pad vrijednosti lire. Neposredno nakon ovog poteza lira je ojačala 5 posto protiv dolara.
No, analitičari smatraju da ova mjera neće biti dovoljna niti će znatnije uticati na oporavak turske valute koja je oslabila skoro 40 posto prema dolaru od početka godine.
To, naime, neće biti dovoljno da se investitori ubijede da odustanu od traženje „sigurnijih luka“ za investicije, odnosno da napuštaju Tursku.
– Ovaj potez, kako se čini, ne može dovesti do većeg oporavka lire. Ovo je pokazatelj da centralne banke, zapravo, ne mogu imati veliki uticaj – rekla je za CNN Kathleen Brooks firme Capital Index.
Ekonomije u razvoju, kao što su Južnoafrička Republika, Pakistan, Rusija, Šri Lanka, a naročito Argentina i Turska, pogođene su ove godine povlačenjem investitora koji su svoj novac usmjerili u SAD, gdje rastu kamatne stope.
Ekonomisti su zabrinuti da bi se ovaj problem mogao širiti, odnosno zahvatiti ostala tržišta.
Trgovinski rat uzrok problema
No, zasad se čini da nema mnogo način da se ovaj problem riješi, naročito s obzirom na trgovinski rat koji je u toku između SAD i Kine.
Kada je, naprimer, riječ o Argentini, čak ni rast kamatnih stopa od 60 posto i finansijska pomoć MMF-a nisu uspjeli „zaustaviti krvarenje“.
Brooks kaže da se ta tendencija neće promijeniti sve dok investitori ne steknu veće povjerenje u pogođena tržišta, te dok se ne smanji retorika u vezi s trgovinskim ratom.
Osim nezavidne situacije na globalnom planu, stanje u Turskoj dodatno je pogoršano ekonomskim politikama predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je ponovo oborio vrijednost lire nazvavši kamatne stope „sredstvom eksploatacije“, navodi CNN.
Investitori su zabrinuti predsjednikovim uticajem na Centralnu banku, koja je bila kritikovana zbog spore reakcije na pad vrijednosti valute.
– Svaki znak da će Erdogan pokušati povećati svoj uticaj na monetarnu politiku može brzo rezultirati pogoršanjem tržišnog sentimenta. Očigledno postoji veliki politički pritisak na Centralnu banku – kaže Jason Tuvey, ekonomista firme Capital Economics.
Pad evropskog izvoza
U međuvremenu, ostale evropske ekonomije vjerovatno će osjetiti efekat ekonomskog usporavanja Turske, uzrokovanog djelimično rastom inflacije od 18 posto.
Trgovinski partneri će se suočiti sa znatnim padom izvoza u Tursku, smatra Holger Schmieding, glavni ekonomista u Berenberg Bank.
On procjenjuje da će pad izvoza od 25 posto iz Eurozone u Tursku dovesti do pada od 0,1 posto u ekonomskom rastu zemalja eura.
– Ljudi u Turskoj neće moći kupovati BMW ako je skuplji 40 posto nego što je bio. Trebate stabilnu valutu da biste imali stabilnu trovinu – kaže Brooks.
CNN / BiznisInfo
