Lagard: Ne strahujem od brda dugova EU, već ukidanja podsticaja

0

Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard izjavila je da njen najveći strah nije da će Evropska unija akumulirati brdo dugova, već da bi vlade mogle “brutalno” da prekinu stimulativne mjere.

Takvi programi, dodala je, moraju “postepeno” i pažljivo da se relaksiraju.

“Ovo je najteži, najsuptilniji trenutak kada moraju da se izvrše procjene”, rekla je Lagard u intervjuu za Si-En-En.

Neki političari zabrinuti su da će se zemlje previše zadužiti kako bi podržale ekonomiju ove godine, ali Lagard ne misli tako.

Vlade su izdvojile bilione dolara pomoći tokom prošle godine kako bi ublažile ekonomski udar izazvan pandemijom kovida-19, uz podršku centralnih banaka poput ECB.

Evropski lideri takođe su odobrili paket za oporavak privrede u iznosu od 1,8 biliona evra i budžet za pomoć jačanju privreda zemalja EU kad kriza prođe, navodi američka televizijska mreža.

Lagard međutim, naglašava, da čak iako ekonomija počinje da se poboljšava i oporavlja, političari ne bi trebalo prerano da povuku podršku.

ECB, dodaje, smatra da ona treba da traje “na duži rok”.

U svojoj najnovijoj prognozi, objavljenoj u decembru, ECB je predvidjela da će evropska ekonomija ostvariti rast za 3,9 odsto 2021. godine, a da će proizvodnja dostići nivo prije pandemije do sredine 2022. godine.

Lagard je primijetila da takve prognoze u velikoj mjeri zavise od vakcinacije koja bilježi spor početak u Evropskoj uniji.

Kako se podsjeća, prošlog mjeseca je spor lidera EU i AstraZeneke izašao na vidjelo pošto je proizvođač vakcina rekao da će isporučiti manje doza nego što je obećao.

“Imamo vakcine, svake nedjelje sve više, što je dobro. One se proizvode, distribuiraju. Ali ljudi još nisu vakcinisani. Biće potrebno neko vrijeme dok ne steknemo kolektivni imunitet koji sam po sebi neće biti zadovoljavajući jer imamo varijante”, rekla je Lagard za Si-En-En u četvrtak.

Drugi ključ, rekla je Lagard, biće primjena programa pomoći.

Dok su fiskalna pravila EU ublažena, bogatije države članice predaju novac, a Brisel se zadužuje u ime zemalja koje se bore poput Italije i Španije.

“Imamo ovaj izvanredni potez Evropljana koji su odlučili da se zajedno zadužuju. Ali sada je pitanje rezultata”, rekla je ona, prenijela je agencija Tanjug.