Upravljanje javnim finansijama prolazi kroz promjene koje bi trebale značajno uticati na način na koji se javni novac planira, troši i prati. U Federaciji BiH od početka 2026. primjenjuje se programski budžet, priprema se nova Strategija razvoja do 2034. godine, kao i postepeno uvođenje međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor. Time u prvi plan dolaze rezultati potrošnje, kvalitet projekata i potpunija slika o finansijskom položaju institucija.
O promjenama koje već mijenjaju način upravljanja javnim finansijama govorilo se na V Revicon Međunarodnom kongres javnog sektora Nexus u Neumu.
Programski budžet već je donio drugačiji način planiranja. Za 67 federalnih budžetskih korisnika definirano je 116 programa i 730 pokazatelja učinka, a informacioni sistem PROBIS povezuje podatke o potrošnji s ciljevima i rezultatima.
„Fokus se postupno pomjera sa pitanja koliko je sredstava planirano i potrošeno prema pitanju zašto se sredstva troše i kakav se rezultat postiže za građane, privredu i društvo“, naveo je Alija Aljović, pomoćnik federalnog ministra finansija u Sektoru za budžet i javne rashode.
Šta to znači najbolje se vidi na konkretnim primjerima. Kod programa zapošljavanja, primjerice, broj potpisanih ugovora govori o provedenim aktivnostima, dok podatak o tome koliko je ljudi nakon završetka programa ostalo zaposleno govori više o njegovom rezultatu. U zdravstvu se uz broj pregleda i nabavljenu opremu može pratiti koliko građani čekaju na uslugu, dok se kod cestogradnje učinak može sagledavati i kroz kraće vrijeme putovanja i veću sigurnost.
Istovremeno se mijenja i način na koji bi institucije trebale prikazivati vlastiti finansijski položaj.
Mario Glibić, pomoćnik federalnog ministra finansija u Sektoru za trezor, ukazao je na značaj postepenog uvođenja Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor. Njihova primjena trebala bi dati potpuniju sliku o imovini, obavezama i finansijskom položaju javnog sektora.
„Vrijednost ove reforme je u kvalitetnijim i pouzdanijim finansijskim informacijama koje trebaju služiti i odgovornosti za upravljanje javnim resursima i donošenju kvalitetnijih odluka”, naveo je Glibić.
Uz pitanje kako se javni novac planira i prati, važno je i kako se razvojni prioriteti pretvaraju u konkretne projekte i odluke o finansiranju. Federacija zato priprema Strategiju razvoja do 2034. godine.
Rijad Kovač, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja, ukazao je da kvalitet Strategije neće zavisiti od toga koliko će projekata biti stavljeno na listu, već od njihove pripremljenosti i doprinosa postavljenim razvojnim ciljevima.
„Uspjeh Strategije neće se mjeriti brojem navedenih projekata, već njihovim napretkom kroz projektni ciklus i doprinosom mjerljivim ekonomskim, društvenim, okolišnim i institucionalnim promjenama“, kazao je Kovač.
Program javnih investicija FBiH za period 2026–2028. pokazuje koliko put od projektne ideje do realizacije može trajati. U njemu su 84 kandidovana projekta, a dio njih u tom statusu nalazi se još od 2015. godine. Uvrštavanje na listu samo po sebi ne znači da je projekat spreman niti da je za njega osigurano finansiranje. „Što je fiskalni prostor uži, to kvalitet pripreme, izbora i rangiranja projekata mora biti viši“, poručio je Kovač.
Izvor finansiranja dolazi nakon dobro definisanog razvojnog problema i pripremljenog projekta. Sredstva mogu biti osigurana iz budžeta, kredita, evropskih ili donatorskih fondova, ali izbor izvora finansiranja treba slijediti potrebe i karakter projekta.
Na potrebu da se promjene u upravljanju javnim finansijama posmatraju povezano ukazao je i Mahir Proho, konsultant Revicona.
„Pred nama su značajne promjene u načinu na koji planiramo, budžetiramo, izvještavamo i donosimo odluke o javnim resursima. Njihov puni potencijal možemo ostvariti kada razvojne prioritete povežemo s budžetskim i investicijskim odlukama, rezultate s utrošenim sredstvima, a kvalitetnije finansijske informacije s narednim odlukama. Za profesionalce u javnom sektoru to je prilika da svojim postojećim znanjima snažnije doprinesu kvalitetu upravljanja. Upravo zato, NEXUS je prepoznatljiva platforma za profesionalce u javnom sektoru, usmjerena na razmjenu iskustava, stručni dijalog i zajedničko oblikovanje rješenja koja su primjenjiva u praksi“, kazao je Proho.