Srednjovjekovni crnogorski grad Kotor, u veličanstvenom Bokokotorskom zalivu, preživio je mnoge ratove i oluje. Međutim, sada se suočava s drugačijom vrstom napada. Ogromni kruzeri s mnoštvom turista prijete mjestu koje se godinama opisivalo kao “skriveni dragulj”.
Obala koju je Lord Bajron opisao kao “najljepšim spojem kopna i mora” sada je mjesto neobuzdanog razvoja nekretnina, piše agencija Hina.
Stari grad opasan bijelim zidinama postao je alternativa putnicima koji su pokušavali izbjeći masovni turizam što je zagušio Dubrovnik. Prošle godine je svakako popularni Dubrovnik, prepoznatljiv po srednjovjekovnim zidinama i uvršten na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine baš kao i Kotor, postao je sinonimom turističke prebukiranosti, zbog čega se i našao na nekim listama pretrpanih destinacija koje je poželjno izbjegavati.
Slična sudbina prijeti Kotoru.
“Kotor je nekad bio prepoznatljiv po tome što je autentičniji Dubrovnika, ali sad smo se izjednačili”, rekla je Sandra Kapetanović iz Expedita, kotorske grupe arhitekata koja zagovara održivi razvoj.
“Pretvaramo ga u grad suvenirnica”, dodaje Kapetanović i napominje da rast cijena nekretnina pogoduje zatvaranju knjižara i manjih prodavnica.
Prošle nedjelje je putopisac Lonely Planeta tvitovao fotografiju ogromnog kruzera koji je uplovio u Kotor, čija luka može prihvatiti četiri takva odjednom, što doprinosi broju od oko 10 hiljada posjetitelja dnevno na vrhuncu sezone.
“Juče su tri odvratna diva blokirala zaliv. Uništili su Veneciju i Dubrovnik. Ostaje nada da neće uništiti i Kotor “, napisao je Peter Dragicevich.
UNESCO, koji je uvrstio Kotor na popis svjetske baštine 1979. godine, već godinama upozorava na divlju gradnju koja prijeti glavnoj privlačnosti Kotora-harmoniji grada i krajolika.
Prije dvije godine je to tijelo UN-a zaprijetilo uklanjanjem Kotora s Popisa svjetske kulturne baštine, što je bio znak buđenja vlastima Crne Gore pa su prošle godine odlučili uvesti privremeni moratorijum na novogradnju.
“Pitanje je što dalje. Svjedočimo vremenu u kojemu ćemo napraviti ili velike promjene ili ćemo biti potpuno opustošeni, ako izaberemo samo trku za profitom “, kaže Ana Nives Radović, direktorica Turističke organizacije Kotor.
Crna Gora je nekad bila magnet za elitno društvo, posjećivale su je holivudske zvijezde i članovi kraljevskih porodica.
Turistička industrija doživjela je slom za vrijeme ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije 90-ih. Nakon što je malena zemlja sa oko 600 hiljada stanovnika proglasila nezavisnost 2006. godine, posvetila se izgradnji infrastrukture. Turizam je opstao tokom svjetske finansijske krize 2008. i čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore.
Zemlju godišnje posjeti dva miliona ljudi, većinom ljeti.
Za to vrijeme turisti “prave pritisak na gradove i komunalnu infrastrukturu”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Damir Davidović za AFP.
Ključni problem leži u porastu broja privatnog smještaja koji utiče na poslovanje hotela i mijenja karakter zajednice jer brojni mještani ljeti izlaze iz svojih domova kako bi ih iznajmljivali turistima. Porast online platformi za iznajmljivanje poput Airbnb-a samo su pojačale problem.
Davidović dodaje da iznajmljivači privatnog smještaja rade u “sivoj” zoni, odnosno ne registruju nekretnine kako bi izbjegli plaćanje poreza.
Rade Ratković, profesor turizma iz Budve, još jednog turističkog središta s prekomjernom izgradnjom, kaže da njegov grad “napadaju zgradurine”.
Zagledan u plažu u Ulcinju, lokalni novinar i stručnjak za turizam Mustafa Canka mahao je glavom.
“Saobraćaj, parkiranje, struja… s toliko turista to je napad na infrastrukturu i to ide na živce lokalnom stanovništvu”, rekao je Canka dodavši pak da “svi koji rade u turizmu žive za tih 45 dana”.
No, Canka je zabrinut za budućnost:
“Svjedočimo pohlepi i konzumerizmu koji izjeda naše područje i ljude, a sada i našu budućnost”.
CdM