Da su stanovnici Republike Srpske, ali i oni koji su je tokom ljeta posjetili, suočeni sa sve većom finansijskom krizom, pokazuju podaci prema kojima se u kasu ugostitelja, trgovaca i drugih privrednih subjekata koji posluju u sistemu fiskalizacije slilo oko 75,7 miliona maraka manje u odnosu na isti period lani.
Podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da je ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji tokom juna, jula i avgusta ove godine iznosio 2,863 milijarde maraka, dok je lani u istom periodu bio 2,939 milijardi KM.
Iako smo tokom ljeta, posebno u većim gradovima poput Banjaluke, Trebinja, Doboja i Bijeljine bili svjedoci znatno velike posjete stranih državljana i rekordne sezone, očigledno je i većina njih imala znatno manje novca na raspolaganju nego godinu dana ranije, piše Glas Srpske.
Sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS Dragana Šobot kazala je da je pad prometa ove godine zabilježen u junu u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima, osim goriva i maziva.
– Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima obuhvata širok spektar u odnosu na druge. Sve ostale trgovine bilježe povećanje prometa, pogotovo kada je riječ o velikim trgovačkim lancima – kazala je Šobot.
Ekonomista Marko Đogo istakao je za Glas Srpske da su se prognoze stručnjaka iz ove oblasti počele obistinjavati, a to je da će ova godina biti teža i u odnosu na prethodne dvije.
– RS u posljednja dva mjeseca bilježi pad nominalne i realne plate. Također, prvi put nakon više godina zabilježen je porast nezaposlenosti, sada je za nekih 1.000 radnika manje nego što je to bilo na kraju prošle godine – rekao je Đogo dodajući da je u RS godinama bio prisutan trend da raste broj radnika.
Prema njegovim riječima, u posljednjih pet-šest godina taj broj je porastao za oko 20.000 u odnosu na 2017. godinu.
– Nažalost, taj trend je prekinut, kako zbog povećanja minimalne plate, tako i zbog krize na evropskom tržištu. Iako još nemamo zvanične podatke za zadnja dva-tri mjeseca, očigledno je da bi bilo dobro da ovu godinu završimo sa brojem zaposlenih kakav smo imali krajem 2023. Ovo je, objektivno, teška godina i za Njemačku i Italiju, naše najvažnije trgovinske partnere – kazao je Đogo.
I u evropskim zemljama, naglasio je on, javni sektor se muči da održi likvidnost, zbog čega, kad se sve uzme u obzir, pad prometa za 75,7 miliona maraka i nije iznenađujući.
Dodao je da kriza tek pokazuje zube, nadajući se da će velike ekonomije iduće godine izaći iz recesije.
– Očekujem da ćemo dogodine i mi imati veću političku stabilnost kako bismo nastavili trend rasta plata, zaposlenosti i potrošnje iz prethodnih godina – kazao je Đogo.
Predsjednica dobojskog Udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija kaže da je na tanji pazar znatno uticala i besparica domaćeg stanovništva.
– Cijene su toliko skočile da su ljudi primorani da kupuju samo ono što moraju, a i to gledaju da bude jeftinije. Primjera radi, potrošači više ne kupuju skuplji i kvalitetniji kaladont, nego su zadovoljni jeftinijim, a isti slučaj je i sa drugim potrepštinama – kazala je Šešlija.
