Hrvatska kompanija Konzum nedavno je izgubila poziciju tržišnog lider u Bosni i Hercegovini, što je bio veliki udarac za kompaniju. No, pravi udarac tek slijedi, s obzirom na predviđanja hrvatskih stručnjaka i medija da će se isto desiti i u Konzumovoj matičnoj državi – Hrvatskoj, gdje bi njemačka Schwarz grupa (Lidl i Kaufland) mogla izbiti na čelo.
To se dešava kako zbog teške situacije u Agrokoru, tako i zbog silovitog uspona njemačkog lanca. Lidl je napravio ogroman uspjeh ne samo niskim cijenama i dobrom ponudom, već je privukao potrošače nudeći veliki broj domaćih proizvoda, javljaju tamošnji mediji.
Prema pisanju zagrebačkog Večernjeg lista, Lidl je s više od 90 prodavnica smještenih na frekventnim mjestima širom Hrvatske i 4 milijarde kuna (više od milijardu maraka) godišnjeg prometa, i prije pada Agrokora postao drugi najveći trgovački maloprodajni lanac u Hrvatskoj, te osmo najveće poduzeće u državi.
Prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu, Lidl je bio najveća brzorastuća velika kompanija u zemlji.
Zadnjih šest godina Lidl je povećavao prodaju 10 do 20 posto godišnje, te je jedini u taj branši od 2010. udvostručio prihod, pretekao do tada druge Plodine te u velikom naletu puše za vrat posrnulom Konzumu.
Za tri godine jači od Konzuma
Uoči sloma Agrokora Konzum je godišnje vrtio nešto manje od 15 milijardi kuna, no značajan dio nekadašnjih Konzumovih prihoda vjerovatno se već prelijeva konkurentskim lancima, među kojima je upravo Lidl godinama najprodorniji trgovac.
Konzultant Dragan Munjiza vjeruje da će Lidl, sa sestrinskim Kauflandom, za tri godine prodavati više robe nego Konzum, ako taj lanac opstane do 2019, navodi Večernji list.
Trgovački lanci koji prodaju vlastite robne marke velika su novost u tranzicijskim zemljama, gdje uspijevaju preteći konkurente koji se obraćaju zahtjevnijim kupcima veće kupovne moći. Munjiza procjenjuje da će bez Velpra, Konzumovi prihodi ove godine pasti na nekih 9 milijardi kuna.
Za hrvatske je prilike Lidl poslovni gigant jer su mu prihodi jedan i pol puta veći od godišnjeg BDP-a Hrvatske. Schwarz grupa u čijem je vlasništvu Lidl četvrta je maloprodajna kompanija u svijetu.
Jeftine robne marke bile su okosnica Lidlovog tržišnog uspjeha u 20. stoljeću, no i ta se politika Lidla nakon iskustva u Hrvatskoj mijenja.
Kad je 2006. godine dolazio u Hrvatsku, Lidlu su prognozirali da će možda zauzeti dvadeseti dio tržišnog kolača (oko 5 posto tržišta), no AZTN navodi da mu se tržišni udio sad kreće između 10 i 20 posto.
Mame goste ugođajem
Tek je u Hrvatskoj njemački gigant napravio odmak od tradicionalne politike jeftino i jednostavno opremljenih dućana, pa je nedavno u Zagrebu, Medulinu, Crikvenici i Krku otvorio prve ušminkane centre u kojima kupce mami i ugođajem.
Novi koncept gradnje i dizajna postaje okosnica daljnjeg Lidlova širenja po svijetu, ali i Jadranu, a kako su shvatili da su hrvatski kupci osjetljivi na domaće proizvode počeli su ih sve više i više nuditi na svojim policama.
Munjiza kaže da Hrvatska u mnogo čemu predstavlja prelomnicu za njemačkog giganta. Prije je u svakoj zemlji gdje su imali dućane na Lidlovim je policama bilo 800 proizvoda vlastite robne marke. Tek je u Hrvatskoj Lidl prvi put dodao 400 domaćih proizvoda, pa sad sličnu poslovnu politiku primjenjuju i drugdje.
Ekonomska kriza utjecala je na promjene u ponašanju potrošača, koji su postali cjenovno osjetljivi, pa su diskontni maloprodavači postali vrlo atraktivni.
– Možemo očekivati da će Lidl i dalje rasti u Hrvatskoj, posebno sada kada je Konzum u specifičnoj situaciji i kada je u tijeku preslagivanje tržišta – komentira Damir Anić s Ekonomskog instituta Zagreb.
(Večernji list / BiznisInfo)
