Njemačka troši više novca za ublažanje ekonomskih posljedica pandemije od ostalih evropskih zemalja i SAD, kada se uzme u obzir veličina ekonomije, odnosno bruto-društvenog proizvoda, pokazala je nova studija.
Najveća evropska ekonomija obećala je paket koji vrijedi više od polovine bruto domaćeg proizvoda, a uključuje neposredne fiskalne poticaje, odgode plaćanja i druge mjere likvidnosti.
Za usporedbu, fiskalni plan u Sjedinjenim Državama zasad je manji od 15 posto BDP-a.
Njemačkoj će trebati “što je više moguće veća podrška” i ona ima “fiskalni prostor” da to učini, rekao je jedan od autora studije Zsolt Darvas, iz organizacije Bruegel čije je sjedište u Briselu.
Istraživački centar objedinio je sve dosada najavljene fiskalne mjere 11 zemalja, uključuju Njemačku, Francusku, Italiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Dansku, Sjedinjene Države, Španiju, Grčku, Holandiju, Mađarsku i Belgiju.
Njemačka bez premca
Njemačka je donijela odluku o 236 milijardi eura u direktnim fiskalnim poticajnim mjerama, koje uključuju 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupovinu udjela u korporacijama zahvaćenim virusom, kao i 50 milijardi eura u direktnim bespovratnim sredstvima za manja poduzeća.
Berlin je se obavezao na 500 milijardi eura odgoda poreza i 1,32 biliona eura u ostalim mjerama likvidnosti i garancijama.
Sjedinjene Države daju 1,17 biliona dolara u neposrednim poticajima, 561 milijardi dolara u odgađanjima poreza i 877 milijardi dolara u drugim mjerama likvidnosti i garancija, prema Bruegelovoj studiji.
Darvas je rekao da će njihovi fiskalni programi ovisiti o trajanju krize. Pretpostavlja da će SAD učiniti još više.
Italija i Španija opreznije
Istraživanje podataka također je pokazalo da su evropske zemlje s ograničenim fiskalnim prostorom bile “oprezne” u svojih neposrednim doprinosima privredi.
Na primjer, Italija i Španija su u direktnu podršku uvrstile 0,9 posto odnosno 1,1 posto svog BDP-a.
U Rimu se vlada odlučila za veći udio odlaganja poreza kako bi podržala ekonomiju, što predstavlja 13 posto BDP-a.
Ova opcija znači da firme i građani neko vrijeme ne moraju servisirati određene porezne isplate, ublažujući njihov teret, a u međuvremenu vlada ne povećava svoj fiskalni deficit.
BiH u problemima
U BiH je teško izračunati koliko će vlasti izdvojiti jer najviše novca dolazi iz entitetskih i kantonalnih vlada. Mnogi kantoni još nisu donijeli konačne mjere.
Obje entitetske vlade su najavile fondove od po 500 miliona KM za direktnu pomoć privredi, a Vlada FBiH je najavila 80 miliona KM za garantni fond koji će se kasnije koristiti. Osim toga, uvedene su i odgode pojedinih poreza, a čekaju i se mjere svih kantona.
Federacija ove godine očekuje pad prihoda od poreza od 493 miliona KM. No, najveći dio ovog manjka neće doći zbog poreskih olakšica već zbog prirodnog pada naplate prihoda izazvanog krizom.
Vlada Federacije ove godine planira novi dug od ukupno 790 miliona KM, prema rebalansu budžeta koji je usvojen prije nekoliko dana, što je indikator koliko novca će biti izdvojeno za borbu protiv ekonomskih posljedica pandemije.
Ogromne razlike
Sve skupa, ukupne mjere domaćih vlasti očito će biti ispod milijardu dolara, prema gruboj procjeni našeg portala, što iznosi oko 5 posto našeg BDP-a.
Dakle, BiH će uložiti mnogo manje novca u apsolutnom smislu od svjetskih sila, ali i u relativnom smislu, dakle u odnosu na bruto-društveni proizvod.
To znači da će se mnogo teže oporaviti od krize nakon pandemije, odnosno da se u narednom periodu može očekivati još veća razlika u snazi naše privrede i samim tim životnog standarda, u odnosu na razvijene zemlje.
Poređenja radi, Njemačka će samo u direktne poticaje kompanijama tokom krize uložiti 236 milijardi eura, što je iznos od desetak bruto-društvenih proizvoda BiH.
G. Mrkić