Bosna i Hercegovina će u petak, 19. juna, zbog neispunjenih reformi i neusvajanja ključnih zakona biti vraćena na “sivu listu” Komiteta eksperata Savjeta Evrope za sprečavanje pranja novca (Moneyval).
Kako je objavljeno, o tome je već obaviještena Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.
Podsjećamo, ovaj komitet je još u decembru 2024. godine utvrdio da u BiH postoji niz nedostataka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i dao rok od godinu i po dana da se otklone, pišu Nezavisne novine.
Registar stvarnih vlasnika jedan od ključnih problema
Inače, jedan od glavnih razloga za ovakav scenario je činjenica da Ministarstvo pravde Federacije BiH nije napravilo registar stvarnih vlasnika pravnih lica, što je Republika Srpska odavno završila.
Tim povodom se oglasio i Vedran Škobić, federalni ministar pravde, koji je okrivio softver Svjetske banke za neuspjeh u uspostavljanju ovog registra.
“Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova. Navedeni projekt nije okončan jer pilot-sudovi, odnosno Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku, nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja koja su prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH”, kazao je Škobić i dodao da je postojao pritisak da se takvo rješenje prihvati, što je on odbio.
Istakao je da su konsultanti Svjetske banke napustili projekat, a da pritom nisu isporučili potpuno funkcionalan program, iako im je ostavljen rok od tri mjeseca za popravke.
“Manjkavost projekta Svjetske banke dovela nas je u ovu nezavidnu situaciju. U budžetu FBiH je predviđeno 2,6 miliona KM za izradu novog softvera, te će tender biti raspisan u narednih nekoliko dana”, istakao je Škobić.
Minić: Srpska je uradila sve što je potrebno
Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je da je Srpska uradila sve što je potrebno kako BiH ne bi završila na “sivoj listi” Moneyvala, ali da zbog nerada institucija FBiH građani ispaštaju.
“Ministarstvo pravde i Vlada Republike Srpske su davno sve završili, a u Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno. Svi treba da trpimo te posljedice, zato što za takvu stvar koja je bitna kada je u pitanju sprečavanje terorizma i pranja novca oni apsolutno ništa nisu uradili”, istakao je Minić.
Banke upozoravaju na skuplje i sporije transakcije
Nedavno se oglasilo i Udruženje banaka BiH koje je navelo da ovaj status prvenstveno pogađa bankarski sektor kroz znatno strože međunarodne provjere, što direktno otežava poslovanje građanima i privredi.
“Moguće posljedice ‘sive liste’ po bh. banke i ekonomiju uključuju skuplje i sporije transakcije, rizik da inostrane korespondentne banke prekinu saradnju s domaćim bankama, moguće povećanje kamatnih stopa i rast cijena bankarskih usluga za krajnje korisnike, te usporavanje priliva stranih investicija”, istakli su iz Udruženja banaka BiH.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” istakli da će sigurno doći do značajnog usporavanja međunarodnih finansijskih transakcija.
“U praksi to znači dodatne kontrole, te kašnjenja uplata i isplata iz Bosne i Hercegovine i prema njoj, povećanje troškova poslovanja i otežanu saradnju domaćih privrednika s inostranim partnerima. Posebno su ugroženi izvoznici s obzirom na činjenicu da više od 73% ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije”, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Usporiće se priliv sredstava od dijaspore
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da negativne posljedice koje mogu proizaći iz stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala ogledaju se u pooštravanju procedura u vezi sa transferima novca u BiH i iz BiH.
“Usljed činjenice da će rasti administrativni zahtjevi u vezi sa izvorima i svrhom uplata, inostrane korespondentske banke će vjerovatno povećati naknade za obradu transakcija prema BiH i iz nje. To će usporiti priliv sredstava od dijaspore i povećati troškove transfera. Firme koje su izvozno orijentisane će takođe imati poteškoće pri plaćanju inostranih dobavljača i naplati potraživanja”, objasnio je Mlinarević.
Dodao je da ako bi BiH duže ostala na “sivoj listi” posljedice bi se produbljivale do nivoa rasta kamatnih stopa zbog povećanog rizika zemlje i smanjenje stranih investicija iz istih razloga.
“Ova situacija se može izbjeći usvajanjem neophodnih zakona iz domena međunarodne saradnje i oduzimanja nezakonito stečene imovine, te bi uz realizaciju operativnih zahtjeva, od ranije poznatih, BiH mogla biti skinuta sa ove liste”, naglasio je Mlinarević.
Zvizdić za ovo okrivio ministre iz SNSD-a
Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, okrivio je SNSD za “sivu listu” Moneyvala.
“Mjesecima smo upozoravali Vijeće ministara da usvoji potrebne zakone i da ne dovede BiH u situaciju da će biti izrečena mjera stavljanja na sivu listu Moneyvala, što će napraviti ogromne probleme i bankarskom sektoru i reputaciji države i investicijama, a u konačnici svim građanima. Ministri iz SNSD-a svjesno nanose štetu građanima”, istakao je Zvizdić.
