Turska grupacija Koç objavila je ove sedmice namjeru ulaska na tržište BiH. Riječ je o turskom industrijskom, trgovačkom i finansijskom koncernu koji obuhvata više od 100 preduzeća iz područja energetike, automobilske i prehrambene industrije, elektronike, informacijske tehnologije, te finansijskih usluga i turizma. Koc Holding ima više od 90.000 zaposlenih.
Ova kompanija trenutno radi na investiciji uspostavljanja duty-free trgovina širom Bosne i Hercegovine u kojima bi posao trebao dobiti oko 1.000 ljudi.
Put razvoja ove kompanije, od jedne trgovine do svjetskog giganta, neraskidivo je vezan sa razvojem same Turske u posljednjih stotinjak godina.
Sve je počelo skromno, kada je Vehbi Koç (1901.-1996.) zakoračio u svijet trgovine sa 16 godina, 1917. u Ankari, nakon što je oca uvjerio da otvori prodavnicu. Ova mala firma, koja označava prve korake Koç Grupe, svjedočila je Prvom svjetskom ratu i ratu za nezavisnost i počinje stabilno rasti nakon proglašenja Republike.
Ankara postaje glavni grad
S obzirom da je Ankara, mali anatolski grad, 1923. godine proglašen glavnim gradom Republike, građevinske aktivnosti dobivaju na zamahu u ovoj regiji. Vehbi Koç stoga proširuje svoje poslovanje dodavanjem građevinskog materijala u svoj portfelj.
Koç dovršava postupak registracije za ovu trgovinu, koja je ime dobila po njegovom ocu, 31. maja 1926. godine, sa imenom Koçzade Ahmet Vehbi. To je datum kada je rođena Grupa firmi Koç i smatra se službenim datumom osnivanja kompanije.
Bilo je to kad je Turska tek izašla iz rata za neovisnost i bila istrošena zbog ratova, iscrpljeni su svi ljudski i materijalni resursi, nacionalna ekonomija je bila slaba, a ljudi siromašni.
Sljedeća prekretnica za firmu bila je kada je, u ovim teškim vremenima, Koç preselio poslovanje iz Ankare u Istanbul, otvorivši firmu u ovom gradu koji je nudio povoljnije ekonomsko okruženje, šireći svoje područje djelovanja s raznim zastupništvima i agencijama.
Prenos znanja u Tursku
Vehbi Koç, nakon što je razvio svoje poslovanje u Ankari i Istanbulu, stupio je u kontakt s međunarodnim firmama shvativši da su lokalni know-how i tehnologije za proizvodnju određene robe koja će zadovoljiti potrebe turske javnosti – nedovoljni. U tom je periodu sklopio je ugovore o licencama kako bi prevladao nedostatke lokalne stručnosti i tehnologija.
U skladu s politikama industrijalizacije koje je usvojila Republika Turska, krajem 1940-ih postaje evidentan trend prerađivačke industrije. Vehbi Koç osnovao je prvu firmu za sijalice u partnerstvu s General Electricom.
Ova tvornica uspješno je ispunila potrebe turske javnosti, a također je ubrzala protok informacija o raznim poljima, zahvaljujući vezama Vehbi Koça s međunarodnim igračima.
U 50-ima domaća proizvodnja u Turskoj bilježila je brzi rast. Grupa firmi Koç započela je ulaganje u proizvodnju u tom periodu i osnovala firme u mnogim regijama zemlje za distribuciju gotovih proizvoda. Rast i doprinos grupe firmi Koç nacionalnoj privredi bio je jedan od najznačajnijih koraka poduzetog prema industrijalizaciji i razvoju Turske.
Ovim koracima, partnerstvom s međunarodnim firmama i dobivenom tehničkom podrškom, proizvodno okruženje u Turskoj svjedočilo je mnogim domaćim proizvodnim novitetima: prvi automobil, traktor, kamion, sijalica, hladnjak, mašin za veš, bojler, kompresor, stakloplastika, blok motora a osnovana su kablovska postrojenja.
Pokretanje brojnih fabrika
Tako su se sporazumi o licenci za prenos znanja i tehnologija dijelom transformirali u međunarodna partnerstva. Tofaş je osnovan u saradnji s Fiatom; Türk Siemens u saradnji sa Siemensom; Mako u saradnji s Magneti Marelli i Ford-Otosan u saradnji s Fordom.
Zahvaljujući tim partnerstvima i ugovorima o licenci, prenos znanja, tehnologija i novih informacija transformirani su u dugoročnu saradnju. S jedne strane, ovakve su se vrste partnerstava poboljšavale, a s druge se raznim licencnim ugovorima ulagali su se izvanredni napori kako bi se prevladali tehnološki nedostaci.
Nakon šezdesetih godina, dodavanjem novih grupa proizvoda i sorti, proizvodni doseg Grupe Koç značajno je proširen. Grupa se bavila aktivnostima na mnogim poljima, od poljoprivredne opreme do tekstila, od raznih uredskih materijala do opreme za grijanje, od radio i televizijskih prijamnika do domaće robe poput hladnjaka, veš mašina i usisavača, od peći, pećnica, stakloplastike, kotlova, radijatora, proizvodnje vozila na dva, tri i četiri točka i automobilske podindustrije, do prehrambene industrije, lanaca trgovina, turizma, finansija i usluga osiguranja.
Ulazak u 500 najvećih na svijetu
Nakon prvog domaćeg automobila, Anadola, privredni rast nacije je dobio zamah i Koç Grupa firmi započela je proizvodnju Murata, Tempre, Ford Taunusa i Ford Escorta. U to vrijeme Grupa otvara brojne fabrike u raznim oblastima, a njihov rast I širenje nastavlja se do danas.
Grupa Koç danas je najveća grupacija u Turskoj prema prometu, izvoznim aktivnostima, udjelom na Istanbulskoj burzi i stvorenim mogućnostima za zapošljavanje. Iz globalne perspektive, Koç Holding jedina je turska firma uvrštena među 500 najvećih svjetskih kompanija.
Grupa poduzeća Koç koja doprinosi rastu turske privrede od osnivanja i odgovorna je za 7 posto svih izvoznih aktivnosti Turske. Uz to, 4 od 10 najvećih industrijskih firmi u Turskoj dio su poduzeća Koç: Tüpraş, Ford Otosan, Tofaş, Arçelik.