Kada se danas pomisli na milijardere, uglavnom se spominju imena poput Jeffa Bezosa ili Elona Muska. Međutim, mnogo prije njih, put je utabao čovjek koji je postao simbol američkog kapitalizma – Džon D. Rokfeler, prvi svjetski milijarder.
Rođen 1839. u skromnoj porodici u Njujorku, odrastao je uz majku koja mu je usadila radne navike, dok je otac, putujući trgovac sumnjivog morala i reputacije, rijetko bio kod kuće.
Još kao dječak, Džon Rokfeler je pokazivao preduzetnički duh, uzgajao je ćurke, prodavao slatkiše i radio sitne poslove za komšije.
Sa 16 godina dobio je prvi pravi posao – kao pomoćni knjigovođa u jednoj trgovačkoj firmi u Klivlendu, za dnevnicu od 50 centi.
Već nekoliko godina kasnije, sa 20 godina, pokrenuo je sopstvenu firmu za prodaju hrane. Ubrzo se dogodilo nešto što će mu odrediti sudbinu, u Pensilvaniji je otkrivena nafta.
Uspon u naftnoj industriji
Dok su drugi jurili da buše, Rokfeler je shvatio da je budućnost u preradi. Otvorio je rafineriju u Klivlendu, a već za dvije godine ona je postala najveća u regionu.
Godine 1870, zajedno sa bratom Vilijamom i Henrijem Flaglerom, osnovao je “Standard Oil” – kompaniju koja će obilježiti čitavu epohu.
Kerozin, poznat kao “svjetlost siromašnog čovjeka”, bio je najtraženiji proizvod.
Rokfeler je brzo osvojio američko tržište, a njegova kompanija zapošljavala je naučnike koji su otkrivali nove načine da iskoriste nusproizvode prerade nafte, poput benzina i maziva.
Njegova poslovna taktika bila je neumoljiva, kupovao je konkurenciju, sklapao tajne dogovore sa željeznicama i koristio svaku priliku da učvrsti monopol. Do 1882. “Standard Oil” je kontrolisao čak 90 posto američke nafte.
Moć, kritike i pad monopola
Uspon nije prošao bez otpora. Rokfeler je u štampi prikazivan kao nemilosrdni magnat, a novinarka Ida Tarbel napisala je seriju tekstova u kojima je raskrinkala njegove metode i podsmijavala se prošlosti njegovog oca.
Poslije dugog procesa, 1911. Vrhovni sud SAD presudio je da je kompanija prekršila Šermanov antimonopolski zakon i naredio njeno razbijanje na više manjih firmi.
Iako je izgubio monopol, Rokfeler je izašao još bogatiji, jer su nove kompanije, nastale iz matice “Standard Oil”, postale današnji giganti “Exxon”, “Chevron” i “Mobil”.
Do kraja života bio je simbol američkog kapitalizma, ali i kontroverzni lik – za jedne vizionar, za druge oličenje beskrupulozne pohlepe.
Umro je 1937. godine, a procjene njegove imovine variraju – od 30 milijardi do čak 400 milijardi dolara u današnjim vrijednostima.
Bez obzira na brojke, jedno je sigurno: Džon D. Rokfeler zauvijek je promijenio način na koji svijet razumije bogatstvo, moć i granice kapitalizma, piše Blic.
