Kako je mala zemlja, pogođena katastrofama, postala ekonomska sila ključna za cijeli svijet

0

Ova država dokazuje da je ključ uspjeha u obrazovanju i nauci

Potres na Tajvanu je podsjetio svijet na razornu moć prirodnih katastrofa koje se ne mogu kontrolirati, ali isto tako je iznenadio broj umrlih i razrušenih zgrada s obzirom na intenzitet. Da se radilo o bilo kojem drugom području svijeta, osim Japana, materijalna šteta i broj umrlih bi bili daleko veći.

U trenutku pisanja ovog teksta je utvrđeno devet poginulih i 127 zarobljenih u ruševinama. Svaka smrt je tragedija, ali s obzirom na jačinu, radi se o iznimno malim brojkama. Žrtve potresa sličnih magnituda u drugim dijelovima svijeta koji su podjednako gusto napučeni se broje u hiljadama, ponekad desetinama hiljada.

Općenito su potresi jedna od najrazornijih prirodnih katastrofa, kako materijalno tako i u ljudskim životima, a Tajvan i Japan su zemlje koje ih zbog svog položaja ne mogu izbjeći. Unatoč tome, nalaze se među najbogatijim državama na svijetu, iako se česte prirodne katastrofe uzimaju kao opravdanje zbog kojega su siromašni dijelovi svijeta siromašni.

Ne samo da Tajvan i Japan imaju velike probleme s čestim i jakim potresima nego su i na redovnoj putanji razornih tajfuna koji uzrokuju materijalne štete u milionima dolara. Uz to nemaju nikakvih značajnih prirodnih bogatstava, kao što su nafta, plin, dijamanti, zlato, metali i druge sirovine. Kako im to uspijeva?

Tajvan i Japan se nalaze na tzv. Tihookeanskom vatrenom prstenu, pojasu koji okružuje većinu Tihog okeana, na kojem se događa 90 posto svjetskih potresa. Postoji zbog toga što se tektonske ploče uvlače jedna pod drugu, stvarajući vulkane i snažne potrese u procesu.

Tajvan se nalazi točno na granici Filipinske morske ploče i Euroazijske ploče. Euroazijska ploča klizi pod ploču Filipinskog mora, a na sjeveroistoku otoka Filipinska morska ploča klizi pod Euroazijsku ploču. Ukratko, snažni potresi su zagarantirani na tom području, piše Index.hr.

Samo od 2000. do danas Tajvan je imao 27 potresa magnitude 5 i više. Ali velika većina je prošla s minimalnim žrtvama s obzirom na jačinu, nekoliko poginulih, nekoliko desetina povrijeđenih i minimalnim materijalnim štetama.

Za ostrvo s 23 miliona stanovnika to su zaista male brojke, posebno ako se usporede s drugim državama. Primjerice, prošlogodišnji potres u Turskoj i Siriji magnitude 7,8 odnio je više od 60 hiljada života i sravnio sa zemljom cijele četvrti u gradovima, a u Afganistanu je iste godine potres magnitude 6,3 usmrtio 1.400 ljudi.

Daleko najsmrtonosniji potres u zadnjih 15 godina je na Haitiju usmrtio preko 150 hiljada ljudi iako je bio magnitude 7. Nije bitna samo magnituda kada se govori o razornost potresa, ali je jasno da je Tajvan iznenađujuće otporan na jake potrese.

Uz potrese je Tajvan i pod redovnim udarima tajfuna, koji nanose materijalne štete u milijardama dolara, a nerijetko u njima ginu ljudi. Tajfuni su tropske ciklone s vjetrovima od najmanje 119 kilometara na sat, ali ne u naletima, nego konstantne brzine.

Samo u 2023. su četiri tajfuna zahvatila Tajvan, prosječne konstantne brzine vjetra 200-250 km/h. Ukupna materijalna šteta samo jednog od njih, tajfuna Haikui, procjenjuje se na 2,3 milijarde dolara. Osam hiljada ljudi je evakuirano, a preko sto hiljada domaćinstava ostalo je bez struje.

Zajednički potresi i tajfuni Tajvanu godišnje uzrokuju stotine miliona dolara materijalne štete, u najgorim godinama nekoliko milijardi. Infrastruktura, poljoprivreda, opskrba električnom energijom, stambene zgrade, prekidi u proizvodnji i drugi troškovi su zaista veliki za malu državu.

Pa ipak, Tajvan prosperira, iako mora sanirati ogromne gubitke zbog prirodnih katastrofa svake godine, i to bez velikih prihoda od izvoza prirodnih sirovina, kao što je nafta. Tajvan ima relativno malo prirodnih resursa, pa mu industrijska proizvodnja primarno ovisi o uvozu sirovina.

40 posto izvoza otpada na mikročipove, a u njihovoj proizvodnji je zemlja toliko jaka da se pozicionirala kao jedna od ključnih zemalja u proizvodnji elektronike. Kako većina modernih proizvoda koristi mikročipove, Tajvan je jedna od ključnih država u globalnoj ekonomiji, iako ima samo 23 miliona stanovnika.

Stup te proizvodnje je kompanija TSMC (eng. Taiwan Semiconductor Manufacturing Company) koja zapošljava preko sedamdeset hiljada ljudi. Prema navodima same kompanije, 0,43 posto stanovnika Tajvana u dobi između 20 i 64 godine radi u njenim tvornicama. Kompanija potroši više električne energije nego cijeli glavni grad države Taipei.

Ukupno sektor proizvodnje mikročipova zapošljava oko 326 hiljada ljudi, prema najnovijim podacima državnog Istraživačkog instituta za industrijsku tehnologiju. U budućnosti će se tražiti još više zaposlenih u toj industriji, a to postaje problem jer stanovništvo Tajvana demografski odumire.

Kako se Tajvan prilagodio snažnim potresima?

Godine 1974. su implementirani Zahtjevi za seizmičku silu (SFR) za građevinske konstrukcije temeljeni na formatu Jedinstvenog zakona o gradnji u SAD-u. 1997. su ti zahtjevi dodatno postroženi, a 2005. dodatno modernizirani novim znanjima iz područja seizmologije i građevinarstva.

Sve je toliko detaljno da su određene različite zone ovisno o udaljenosti od određenih mikrorascjepa i vrsti tla, a zgrade se grade tako da mogu izdržati i najteže potrese jer se pretpostavlja da postoji velika šansa da u sljedećih 50 godina budu blizu epicentra velikog potresa.

Uz to su i škole dužne provoditi minimalno jednu vježbu za slučaj potresa godišnje, a država je uvela nekoliko sistema ranog upozoravanja koji obavještavaju stanovništvo o nadolazećoj katastrofi i daju upute kako se pripremiti.

Javne službe su toliko učinkovite da je potrebno samo 10-20 minuta za uspostavu operativnog centra, a hitne službe stižu na mjesto događaja za samo šest minuta. Potrebno je samo nekoliko sati da se okupe spasioci i prikupi teška oprema za raščišćavanje ruševina.

Jedna od najbogatijih država na svijetu

Koliko je Tajvan razvijen, svjedoči podatak da je država s najvećim BDP-om po stanovniku korigiranim za razliku u cijenama izvan Evrope, osim SAD-a, gradova-država Singapura i Hong Konga te malih država koje ovise o izvozu nafte, poput Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Po stanovniku se izveze više od 22 hiljade dolara, od čega više od 60 posto otpada na mikročipove, elektroniku, računare i strojeve. To bi bilo nemoguće bez visoko obrazovanog stanovništva, a da je obrazovanje ključno za ekonomski razvoj države, stanovnici Tajvana shvatili su jako rano u svojoj povijesti.

Obrazovanje – ključ uspjeha Tajvana

Broj visoko obrazovnih ustanova se jako brzo povećavao nakon Drugog svjetskog rata, a danas je stanovništvo među najobrazovanijim na svijetu. 1950. je bilo 8 ustanova za visoko obrazovanje, od kojih jedna privatna. Do 1968. je od ukupno 85 ustanova visokog obrazovanja 55 bilo privatnih.

Danas ima 148 fakulteta, a za razliku od Evrope i SAD-a, dominiraju tehničke i prirodne nauke umjesto društvenih. 2020. je od 284 hiljada diplomiranih na fakultetima u zemlji 126 hiljada bilo iz prirodnih nauka i tehnologija.

Tajvan kao država dokazuje da razlog zaostalosti pojedinih država nisu prirodne katastrofe ni manjak prirodnih sirovina za izvoz. Država se prilagodila čestim potresima, razornim olujama, tj. tajfunima, manjku prirodnih sirovina i geografskoj izoliranosti.

Ključ ekonomskog i svakog drugog razvoja je u obrazovanju, upotrebi naučnih metoda umjesto “gatanja” i mitova, prilagodbi i napretku zasnovanom na razumu. Tada ni veliki potresi ni oluje nisu toliki problem, piše Index.hr.