Kako danas izgleda objekat zbog kojeg je poginuo čuveni Valter

Prije otprilike dvije godine srušena je čuvena zgrada električne centrale u Sarajevu između Marindvora i Skenderije.

Podsjetimo, objekat je uklonjen nakon što je zaključeno da predstavlja opasnost za prolaznike.

Nekadašnja Električna centrala na Hisetima bila je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, zbog čega na ovoj lokaciji nije dozvoljena gradnja nove zgrade.

Foto: BiznisInfo.ba

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, zgrada električne centrale proglašena je nacionalnim spomenikom i kao takva stavljena je u nadležnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na zaštitu i očuvanje.

Predmetnom odlukom i izmjenom iste, kako su ranije pisali mediji, propisano je da je Vlada Federacije BiH dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju ovog nacionalnog spomenika, a vlasniku nekretnine je naloženo da se o istoj brine pažnjom dobrog domaćina.

No, trenutno kompanija The Place ovu lokaciju koristi kao javni parking uz naplatu. Da li će to ostati trajna namjena – ostaje da se vidi.

Foto: BiznisInfo.ba

Od objekta je ostao samo mali vanjski zid na koji su postavljeni reklamni džambo plakati.

“Valterova” centrala

Za ovaj objekat veže se priča o čuvenom heroju Valteru Periću koji je poginuo 6. aprila 1945. godine od minobacačke granate u završnim borbama za oslobođenje grada dok je s grupom boraca čuvao upravo električnu centralu.

Naime, Sarajevo je bilo među prvim gradovima u Evropi koji su dobili struju, javnu rasvjetu i tramvaj na električni pogon, kada je 1895. austrougarska uprava na Marijin Dvoru otvorila električnu centralu na parni pogon.

Izgled prije rušenja

Kompleks električne centrale izgrađen je u duhu historicizma. Upravnu zgradu projektovao je Karl Paržik, dok je gradnja objekta bila povjerena njemačkoj firmi Siemens und Halske.

Uporedo sa podizanjem centrale radilo se i na gradnji infrastrukture za osvjetljenje ulica i glavnih objekata. Probno paljenje električne rasvjete izvršeno je 3. aprila 1895, 1. maja su struju dobile zgrada Zemaljske vlade (danas Predsjedništva BiH) i javna rasvjeta na Apelovoj obali (današnja Obala Kulina bana), a Sarajevom je prošao i prvi električni tramvaj.

Zbog širenja grada i rasta potreba za električnom energijom, u narednim godinama centrala je dograđivana, a sa radom nije prestajala ni tokom trajanja svjetskih ratova.

Foto: BiznisInfo.ba

Upravo je prilikom oslobođenja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, u noći sa 5. na 6. april 1945, Električna centrala na Marijin Dvoru bila mjestom jedne od glavnih bitki.

Na jednoj strani bile su okupatorske njemačke snage, koje su prilikom povlačenja željele električnu centralu dignuti u zrak i tako onesposobiti život u gradu, a na drugoj članovi pokreta otpora sa legendarnim Vladimirom Perićem Valterom.

– Sarajevo slobodu mora dočekati osvijetljeno – komandovao je Valter, koji je u borbama za spas centrale i poginuo.

Nakon rata uz centralu je podignut spomenik Valteru, a i gradsko električno preduzeće dobija ime Valter Perić.