Prema posljednjim istraživanjima, trenutno olakšanje koje dobijemo od jadikovanja ne nadmašuje negativne učinke koje ono ima na naše zdravlje. Prečesto prepuštanje negativnosti, u stvari, može biti toksično za ljude oko nas i stvara loše navike vezano za vlastiti svjetonazor.
Začudo, jadanje i negativnost može uzrokovati propadanje našeg fizičkog zdravlja. U nastavku pročitajte kako jadikovanje mijenja vaš mozak, šteti vašem tijelu i utječe na dobrobit onih oko vas.
Negativni neuroni
U vašem mozgu postoji skup sinapsi između kojih postoji prazan prostor koji se naziva sinaptička pukotina, a kada imate misao, jedna sinapsa u mozgu gradi most do druge sinapse kojim prenosi informacije. Kada se to dogodi, te sinapse se zbližavaju, čineći most bržim sa svakom ponovljenom misli. Iz tog razloga, svaki put kada promislite da je nogometna igra koju igra vaš brat dosadna, mozak postaje spremniji na takvu reakciju već kada pogledate nogometni teren, dok na kraju ne postanete nemirni na sam spomen nogometa.
S druge strane, namjeran osjećaj zahvalnosti može imati suprotan učinak. Ako nabrajate stvari oko nogometnog igrališta koje vas čine sretnima – svjež zrak, zelena trava, grickalice i sunce – vaš mozak će izazivati radost u tom okruženju.Navijanje, kada on postigne pogodak, može vas učiniti s vremenom uzbuđenijim zbog njegovog uspjeha, na isti način na koji osmijeh može dovesti mozak do toga da misli sretne misli.
Steven Parton objašnjava kako te zbližene sinapse dovode do općenito pesimističnijeg pogleda:
“Kroz ponavljanje misli, vi ste doveli par sinapsi koje predstavljaju vaše [negativne] sklonosti jako blizu, a kada dolazi do trenutka u kojem se formira misao … pobjeđuje ona misao koja ima manju udaljenost za prijeći, ona koja će najbrže stvoriti most između sinapsi.
Jadanje i kortizol
Iako se možete osjećati dobro u trenutku kada se jadate, ono uzrokuje da vaše tijelo oslobađa hormon stresa koji se zove kortizol. Negativni učinci tog hormona su zapanjujući – ometa učenje i pamćenje, smanjuje imunološku funkciju i gustoću kostiju, uzrokuje debljanje, visoki krvni tlak, visoku razinu kolesterola i bolesti srca.
Jedna studija, objavljena u „Archives of General Psychiatry“, otkrila je da optimisti, kao grupa, imaju tendenciju živjeti duže od pesimista, s 55 posto nižim rizikom od smrti od svih uzroka i s 23 posto manjim rizikom od smrti od zatajenja srca.To upućuje na zaključak da pozitivan pogled na svijet može povećati ne samo na kvalitetu vašeg života, već i njegovu duljinu.
Negativnost je zarazna
Većina nas ima barem jednog prijatelja koji razvedrava prostoriju zaraznim osmijehom i optimizmom. Kada mislite o njemu, ne možete si pomoći – morate se nasmiješiti. Razlog tome je što su emocije zarazne. Istraživači Nicholas Christakis i James Fowler otkriili su da se sreća širi i preko društvenih mreža, poput virusa.
Christakis i Fowler objašnjavaju: “Sreća neke osobe je povezana sa srećom njenih prijatelja i srećom prijatelja od prijatelja i njihovih prijatelja, s ljudima daleko izvan njihovog društvenog horizonta”. Izvijestili su da svaki dodatni sretni prijatelj povećava vjerojatnost da ćete biti sretni za oko 9 posto.
Za usporedbu, naveli su prošlo istraživanje koje je pokazalo da dodatni prihodi povećavaju vjerojatnost da ćete biti sretni za samo oko 2 posto.
“Kada vidimo nekoga tko doživljava emocije (bilo da se radi o ljutnji, tuzi, sreći, itd.), naš mozak pokušava zamisliti iste emocije kroz koje druga osoba prolazi. Čini to tako što će pokušati aktivirati iste sinapse u svom mozgu, tako da možete doživjeti iste emocije koje promatrate. To je u osnovi empatija.” – piše Steve Parton.
Dakle, što nam je činiti, umjesto da se žalimo?
Trebamo probleme izravno rješavati! Dr. Guy Winch, objašnjava da je problem s jadikovanjem taj što se rijetko izvodi na produktivan način.
“Istraživanja su pokazala da se 95% potrošača koji imaju problema s proizvodom ne žale tvrtci, ali će svoju priču ispričati osam do šesnaest ljudi”, kaže on, “To je neproduktivno, jer mi se ne žalimo ljudima koji mogu riješiti naš problem.”
Mi ne trebamo zanemariti naše probleme u potpunosti – ali trebamo se suočiti s njima na produktivan način, za dobro naših umova, naših tijela i naših prijatelja.
