Evropska unija u idućim godinama želi da investira oko milijardu eura u zemlje Zapadnog Balkana.
Cilj je bolje povezivanje s EU, kaže u ekskluzivnom razgovoru za DW komesar za proširenje Johanes Han uoči samita u Trstu.
DW: Gospodine Han, postoje li novi impulsi, da li su Vaša očekivanja uoči susreta u Trstu pozitivna? Posljednjih mheseci bili su prilično teški kada je riječ o odnosu regiona Zapadnog Balkana i Evropske unije?
– Mislim da su italijanski domaćini izvanredno pripremili sastanak ovde u Trstu. Mi smo se potrudili da ovde predstavimo konkretne rezultate. Potpisaćemo Sporazum o transportu. To znači da će se zemlje Zapadnog Balkana praktično povezati sa transportnim zakonodavstvom Evropske unije što će regionu donijeti ekstremne privredne impulse. Zaključićemo čitav niz projekata na području transporta, odnosno energije – u ukupnoj vrijednosti od oko 200 miliona eura, što će na kraju aktivirati ukupne investicije od oko 540 miliona eura.
I, što je posebno važno, stvorićemo pretpostavke za novo regionalno ekonomsko područje koje bi trebalo da podstakne trgovinu unutar regiona, koja nije najbolje razvijena, a ima potencijala. Polazimo od toga da bi u idućim godinama tako moglo da nastane do 80.000 novih radnih mjesta.
To su dobre vijesti. Ali gdje zapinje kada je riječ o sprovođenju dogovorenog?
Kao i uvijek kad se radi o regionu Zapadnog Balkana, problem je ažurno sprovođenje dogovorenog. Ima puno potvrđivanja, puno obećanja, ali kada dođe do sprovođenja onda se tu mora demonstrirati i određena doza tvrdokornosti, mora stalno da se kontroliše kako stvari napreduju. Ali to je naša sudbina i mi smo se na to navikli. Na kraju krajeva radi se o tome da se za oko 20 miliona ljudi stvori ekonomska perspektiva koja obezbjeđuje i stabilnost i garantuje mir u regionu.
Stabilnost, ekonomski prosperitet – to ste spomenuli. Ali niste demokratiju. Često se govori da Evropska unija svojim projektima previše jača autokratske strukture u regionu. Šta vi kažete na to?
Kad govorim o stabilnosti, onda je jasno da su pretpostavke za to – demokratske strukture. Kad ljudi ne mogu slobodno da djeluju, kad ne mogu slobodno da izraze svoje mišljenje, onda oni nikada neće moći da razviju one mogućnosti koje Evropu čine tako jedinstvenom. I to je razlog zbog čega je Evropa tako atraktivna, pa i za zemlje Zapadnog Balkana – da postanu članice Evropske unije. Zato je ekonomski razvoj moguć samo paralelno s razvojem vladavine prava. Niko neće htjeti da investira svoj novac – niko iz regiona, a ni iz drugih zemalja EU – ako na primjer ne može da se osloni na to da pravosuđe funkcioniše.
Na današnjem samitu ćete predstaviti nekoliko konkretnih projekata. Koje?
Imamo šest konkretnih infrastrukturnih projekata – i na području izgradnje puteva, ali i željezničkih pruga. Jedan željeznički projekat jeste čuveni Koridor 8, koji bi trebalo da bude veza istoka i zapada, i koji bi išao od Bugarske, preko Makedonije i dalje prema Albaniji. Tu je i dalji razvoj vodnih puteva ka Bosni i Hercegovini, odnosno izgradnja luka. Ili razni projekti izgradnje saobraćajnica, na primjer između BiH i Hrvatske. To su investicije od kojih na kraju krajeva i zavisi da li će na plan da bude sproveden u djelo. Kada je riječ saobraćaju stavićemo na raspolaganje oko 145 miliona eura, koji će za sobom povući investicije od 450 miliona. Još jedan projekat na području energije jeste čuveni Interconnestor – gasovod između Srbije i Bugarske. Tu se, pojednostavljeno rečeno, radi o „prikopčavanju“ – kako bi gas mogao da se distribuira od Bugarske do Srbije i obrnuto. Radi se o investiciji teškoj oko 50 miliona eura.
Privredni razvoj, sporazumi o transportu – sve to djeluje gotovo anahrono, pogotovo ako se zna da postoje brojni otvoreni konflikti i nerazjašnjena bilateralna pitanja u regionu. Kako želite da riješite te probleme?
To je zapravo šarm ovog Berlinskog procesa, jer obuhvatamo svih šest zemalja Zapadnog Balkana zajedno, nezavisno od njihovog trenutnog razvoju u pogledu budućeg članstva u Uniji. Konkretno, već pregovaramo sa Srbijom i Crnom Gorom, druge zemlje su još daleko od toga. Time što te zemlje – a sve su one okružene državama-članicama EU – spajamo sa Unijom transportnom, kao i energetskom infrastrukturom, mi stvaramo temelj da se one „priključe“, da se „prigrle“ – u dobrom smislu te riječi. Na taj način, uz sve prepreke koje postoje, mi uspjevamo da riješimo pokoji bilateralni konflikt, ili da bar razvijemo perspektivu koja pokazuje kako bi to moglo da funkcioniše u budućnosti.
Šta su sad sljedeći koraci nakon samita u Trstu?
To je konkretno sprovođenje onoga što smo dogovorili. Ove godine sam prisustvoao početku radova na nekoliko projekata, na primjer izgradnji mostova između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i u Srbiji. Kada je riječ o energetici, finansirali smo gradnju transformatorskih stanica, s jedne strane vezu Crne Gore prema Italiji, ali i iz Crne Gore, preko Balkana, do Rumunije. Ovde u Trstu događaju se sasvim konkretne stvari. Dobićemo i zadatak da u praksi implementiramo ideju regionalnog ekonomskog područja. Radi se i na podsticanju malih i srednjih preduzeća. Potpisaćemo i sporazum o budžetskoj liniji od 48 miliona eura, koji bi omogućio kreditiranje oko 6.000 mikro, malih i srednjih firmi. Radi se o tome da se konkretno podstakne privredni razvoj i da pripremimo projekte za naredne sastanke na vrhu. Do kraja ove decenije želimo da ukupno investiramo otprilike milijardu eura kako bi u regionu stvorili nešto konkretno…
…i uveli zemlje regiona u Evropsku uniju?
…i pripremili zemlje regiona da uđu u Evropsku uniju.
