Hrvatska se fragmentira i specijalizira. Obalne županije se specijaliziraju u turizmu i uslugama, Grad Zagreb za IT, financije i birokratiju, okolina Zagreba i sjeverne županije u industriji, a Slavonija u prehrambeno-prerađivačkoj industriji i poljoprivredi.
U toj podjeli je najgore prošla upravo Slavonija. Prehrambeno-prerađivačka industrija čini najveći dio proizvodne industrije u Hrvatskoj, ali ne izvozi i slabo je produktivna. Poljoprivreda uprkos milijardama državnih subvencija ne uspijeva ostvariti značajan rast.
Rezultati su poražavajući. Slavonija zaostaje za ostatkom Hrvatske, mladi su nakon ulaska u EU masovno iseljavali (puno više nego iz obalnih i sjevernih županija), stanovništvo je sve starije i mladih je sve manje, škole se zatvaraju, praznih nekretnina za stanovanje sve je više.
Iako je razlika u standardu između Hrvatske i Srbije veća nego što je bila prije raspada bivše države, a Slavonija je zbog zaostajanja postala sličnija razvojnom nivou Srbije nego ostatka Hrvatske.
Prema nekim makroekonomskim pokazateljima, zaostaje čak i za Srbijom, i to čak kada se izolira utjecaj relativno bogatijeg Beograda od ostatka države, piše Index.hr.
Prema mjerenju evropske statističke agencije Eurostat, Slavonija, tj. Panonska Hrvatska je jedna od najsiromašnijih regija u EU. Čak 31,3 posto stanovnika Panonske Hrvatske, što se većim dijelom odnosi na Slavoniju, siromašno je ili u riziku od siromaštva. To je daleko više od ostalih regija Hrvatske.
Vjerovatnost siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj je veća nego bilo gdje u Srbiji, iako je siromaštvo u ostalim regijama Hrvatske puno manje rasprostranjeno nego u Srbiji.
Još uvijek je stanje u Slavoniji bolje nego u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, većini Rumunije i Bugarske, dijelovima Grčke, a posebno nego u Albaniji.
Nezaposlenost je veća nego u većem dijelu Srbije
Dobra vijest je da se stopa siromaštva u Hrvatskoj godinama smanjuje, s 25,5 posto 2014. na 20,7 posto 2023. Loša vijest je opet vezana za Slavoniju, a to je povećavanje stope siromaštva i rizika od siromaštva s 28,6 posto 2021. na prošlogodišnjih 31,3 posto.
Prema EU, tj. Eurostatu, osoba je siromašna ili u riziku od siromaštva ako živi u domaćinstvu koje je prethodne godine bilo zaposleno manje od 20 posto ukupno raspoloživog vremena za rad odraslih članova domaćinstva, i ako ostvaruje manje od 60 posto medijalnog nacionalnog dohotka nakon socijalnih transfera.
Dodatni kriterij je da “oskudijeva”, tj. ne može priuštiti stvari kao što su internet, nova odjeća i obuća, piće i objed s prijateljima/porodicom jednom mjesečno, održavanje toplog doma, sedam dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja itd.
