Direktor “Rada” Mirsad Jašarević nalazi se na čelu ovog sarajevskog preduzeća nešto više od četiri mjeseca, a u tom periodu suočio se s nizom kriznih situacija koje su zahtijevale brzu i odlučnu reakciju.
Iskustvo u kriznom menadžmentu pomoglo mu je da zajedno s uposlenicima odgovori izazovima i pokaže da Rad može biti stub komunalnog sistema glavnog grada BiH.
Od leptospiroze do bruceloze
Samo nekoliko dana nakon preuzimanja funkcije, Jašarevića je dočekala epidemija leptospiroze. U trenutku panike i zabrinutosti građana, Rad je formirao krizni štab i krenuo na teren.
– Kontaktirali smo stručnjaka koji je vodio sanaciju posljednje velike epidemije 2005. godine u ZDK i zahvaljujući njegovim savjetima i našem angažmanu, odgovorili smo izazovu – prisjeća se direktor u razgovoru za BiznisInfo.ba.
Nedugo zatim pojavila se i epidemija bruceloze, što je bila nova prijetnja koju je trebalo sanirati. Rad je brzo stavio u funkciju jame za zbrinjavanje animalnog otpada i time spriječio širenje zaraze.
– Išli smo iz krize u krizu, ali pokazali smo da znamo i možemo – kaže Jašarević.
SFF kao pokazna vježba
Kruna višemjesečnog rada bilo je održavanje Sarajevo Film Festivala, kada je Rad svaku noć u rekordnom roku očistio grad.
– Naši radnici su dali maksimum, motivisani izazovom. Dovoljno je pogledati kako je grad izgledao neposredno nakon festivalskih događanja i nekoliko sati kasnije: razlika je ogromna – ističe direktor.
Standardi i pametne kamere
Osim kriznog menadžmenta, uprava Rada pokrenula je i strateške procese koji bi trebali dugoročno poboljšati stanje čistoće u Sarajevu. Dva ključna projekta su uvođenje standarda za kontejnere i sprečavanje formiranja divljih deponija.
– Trenutno nemamo jedinstven standard kada je riječ o izgledu i kapacitetu posuda za odlaganje otpada. U saradnji s Ministarstvom komunalne privrede, Zavodom za planiranje i drugim institucijama izradili smo elaborat, a standard će ući i u zakonske procedure pri izdavanju građevinskih dozvola – objašnjava Jašarević, dodajući da će onda konačno moći planirati frekvenciju odvoza otpada na adekvatan način.
Jašarević: Od kriza do planskog rješavanja problema (Foto: BiznisInfo.ba)
Drugi prioritet je suzbijanje divljih deponija, kojih je, prema podacima Rada, u Sarajevu detektovano više od 150, a neke se nalaze i u centru grada.
– Koliko god ih čistili, one se ponovo formiraju. Zato pokrećemo sistem s pametnim kamerama i operativnim centrom koji će u realnom vremenu spriječiti nepropisno odlaganje otpada. Potpisujemo memorandume sa MUP-om, inspekcijom i lokalnim zajednicama. Ne čekamo komunalnu policiju, već djelujemo s onim što imamo – dodaje on.
Pogled unaprijed
Direktor Rada naglašava da su dosadašnji rezultati tek početak i da očekuje da će Sarajevo uskoro biti mnogo čistiji i uređeniji grad. Time će se smanjiti ne samo estetski problemi, nego i rizici od zaraznih bolesti koje često prate neadekvatno zbrinjavanje otpada.
– Optimista sam da ćemo u narednom periodu više raditi planski, a manje krizno. Naš cilj je čisto Sarajevo i grad dostojan svojih građana i posjetilaca – zaključuje Jašarević, koji je ove godine kandidat za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva iz oblasti privrede.
