Jaki euro brine evropske izvoznike

0

Pojedini evropski izvoznici počinju brinuti zbog jačanja eura koji je nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika bio blizu pariteta prema dolaru da bi se u međuvremenu približio nivou od 1,18 dolara.

Prošle srijede euro je poskočio na najviši nivo od prve polovine januara 2015. godine, od 1,1910 dolara, da bi se u petak poslijepodne spustio na 1,1770 dolara.

Jaka zajednička evropska valuta mogla bi nagristi dobit evropskih kompanija snažno orijentisanih na izvoz, posebno onih u Italiji Francuskoj.

“Općenito se strahuje da jaki euro počinje utjecati na poslovne rezultate evropskih kompanija – to se počinje primjećivati u rezultatima za ovo tromjesečje”, kazao je za agenciju AFP William Hamlyn iz Manulife Asset Managementa.

Mnogi analitičari i dalje smatraju da temeljni ekonomski pokazatelji idu na ruku euru u usporedbi sa slabim dolarom i anemičnom funtom koja je pod pritiskom još od prošlogodišnje odluke Britanaca o izlasku iz Evropske unije.

Jaki euro također različito utiče na kompanije u pojedinim zemljama. Tako Njemačka, najveća evropska ekonomija, zasada nema razloga za zabrinutost, napominje ekonomist Berenberg Banka Holger Schmieding, napominjući da je euro još daleko od dugoročnog ravnotežnog kursa od 1,23 dolara za euro.

Samo četvrtina njemačkog izvoza fiksirana je za dolar, podsjeća Ilja Nothagel, stručnjak za međunarodnu ekonomiju pri njemačkoj trgovinskoj komori DIHK.

Italija bi bila najteže pogođena jačanjem eura, ističe Ludovic Subran iz Euler Hermesa.

“Ako se kurs dolara prema euru stabilizuje na sadašnjem nivou, bit ćemo u nepovoljnom položaju”, priznaje potpredsjednica za međunarodne odnose u talijanskom udruženju poslodavaca Confindustria Licia Mattioli.

“To bi uticalo na naš kompletni izvoz, koji je u proteklih nekoliko godina porastao kada je riječ o Americi. U razmjeni sa SAD-om izvoznici smo u čitavom nizu sektora – modnom, modnih dodataka, dragulja, hrane, automobila, strojeva…”, nabraja.

Profesorica ekonomske politike na Politehničkoj školi u Milanu Lucia Tajoli ističe pak da euro nije “superjak” i smatra da talijanski izvoz može podnijeti određeni pritisak s obzirom na rast u proteklim godinama.

“Mogu podnijeti blagi pritisak ali ne izvanredno snažan”, kazala je za AFP.

Kada je u pitanju Francuska, jačanje eura “snažno će se osjetiti u određenim sektorima, poput zrakoplovstva”, procjenjuje Subran, dodajući da su velika preduzeća, sa značajnim udjelom u ukupnom izvozu, pokazala da se mogu uspješno prilagoditi jačanju eura.

Španjolsku trenutno ne brine jaki euro jer dvije trećine njenog izvoza odlazi u ostale članice Evropske unije. Jačanje zajedničke valute moglo bi u konačnici zakočiti njezin izvoz u zemlje izvan EU, koji je u prvih pet mjeseci ove godine porastao pet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, napominje AFP.

Jačanje eura prati zahuktali ekonomski oporavak eurozone u cjelini.

“Mnogi danas smatraju eurozonu zonom stabilnosti”, konstatuje u razgovoru za AFP ekonomist u Natixisu Philippe Waechter.

Ekonomija 19-člane eurozone porasla je u drugom tromjesečju 0,6 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca, objavio je EUROSTAT.

Na godišnjem nivou aktivnosti su u drugom tromjesečju porasle 2,1 posto, utvrdili su u evropskom statističkom uredu.

“U cjelini gledano, ekonomija eurozone zaokružila je prvu polovinu godine u vrlo dobrom stanju i čini se da je na dobrom putu da i u ostatku 2017. godine zabilježi stabilan rast”, zaključuje analitičar ING-a Bert Colijn.

HINA