Snažan rast izvoza svakako je ohrabrujuća činjenica za domaću ekonomiju i očekujemo da izvoz nastavlja sa rastom do kraja tekuće godine, kazao je u intervjuu za BiznisInfo predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
On je govorio o uspjesima ali i problemima s kojima se susreću bh. privrednici, te komentarisao šta država treba učiniti da olakša ekonomski razvoj.
BIZNISINFO: Izvoz iz Bosne i Hercegovine bilježi rekordne vrijednosti i u septembru je prvi put premašio iznos od milijardu KM u toku jednog mjeseca. Usljed čega je došlo do ovog rasta, i da li će se trend nastaviti?
– U septembru je izvoz premašio milijardu KM i viši je u odnosu na izvoz u septembru prethodne godine za skoro 22%. Pozitivna kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se odrazila na vanjskotrgovinsku razmjenu u Bosni i Hercegovini.
Tako je tijekom devet mjeseci 2017. godine u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit uvećan, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana. Međutim, potrebno je imati u vidu da je tokom posmatranog perioda došlo i do povećanja cijena pojedinih izvoznih proizvoda što je u određenoj mjeri rezultiralo ovako visokim stopama rasta.
Snažan rast izvoza svakako je ohrabrujuća činjenica za domaću ekonomiju i očekujemo da izvoz nastavlja sa rastom do kraja tekuće godine.
BIZNISINFO: Da li država dovoljno stimuliše izvoznike, s obzirom na česte pritužbe da im zakonski propisi ne idu na ruku?
– Neučinkovit pravni i pravosudni sistem, ograničen pristup finansijama i politička nestabilnost među najproblematičnijim su faktorima za poslovanje u BiH. Nefunkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora u zemlji i značajne administrativne prepreke za razvoj privatnog sektora su i dalje prisutne.
Te prepreke uključuju složen sistem oporezivanja, određene parafiskalne obaveze koje preduzeća moraju platiti, kao i složenost i sporost javne uprave. BiH i dalje zaostaje u odnosu na zemlje u regiji, kada je riječ o međunarodnim standardima konkurentnosti i ekonomskog razvoja.
BiH mora da oslobodi investicioni prostor za privatna preduzeća, što podrazumijeva smanjenje javnog sektora, uz obavezu formiranja funkcionalnih regulatora koji će imati neophodnu nezavisnost. Istovremeno, iskustvo pokazuje da napredak na polju integracija u EU pomaže u privlačenju stranih investicija.
Kreatori politika na svim nivoima trebaju se fokusirati na dosljedne i konzistentne ekonomske i socijalne reforme, promoviranje ekonomskog rasta i razvoja i pozitivnu klimu za poslovanje.
BIZNISINFO: Očekuje se da krene izvoz pilećeg mesa iz BiH na tržište EU. Šta će to značiti za domaće proizvođače?
– Osim pilećeg mesa, u EU će se prema našim saznanjima moći izvoziti i jaja, što je jako pozitivno obzirom da smo prestankom izvoza jaja u Republiku Hrvatsku izgubili značajno tržište koje bi dozvolom za izvoz u EU mogli povratiti.
Peradarstvo je posljednjih pet godina doživjelo ekspanziju u našoj državi, te je pokrivenost uvoza izvozom dostigla 165%. Vrijednost izvoza mesa peradi, živih peradi, prerađevina i jaja dostigao je 53 miliona KM.
Otvaranje tržišta EU za domaće proizvođače znači pronalazak novih kupaca, te nadamo se i vraćanje prvenstveno na tržište RH a samim tim proširenje postojećih kapaciteta i dodatno povećanje izvoza.
BIZNISINFO: Proizvodnja namještaja je u ekspanziji, ali se proizvođači susreću s brojnim problemima poput nedostatka sirovine usljed izvoza trupaca i ilegalne sječe. Ima li naznaka da će se ovaj problem riješiti?
– Iako izvoz finalnih proizvoda od drveta (namještaj, montažna drvena gradnja, građevinska stolarija, parketi i profilirano drvo, ploče i furnir ) čine 58,6% ukupnog izvoza drvnog sektora BiH, u izvozu su još uvijek značajno zastupljeni proizvodi šumarstva-sirovine i proizvodi nižeg stepena obrade. Većina tvornica finalne prerade ima probleme u obezbjeđenju redovnog snabdijevanja sirovinom i nesigurnost kod zaključivanja ugovora za izvoz.
Osim problema sa izvozom trupaca, problem je još veći izvoz ogrijevnog drveta, u kojem je sadržana znatna količina kvalitetne sirovine, kao i izvoz rezane građe lišćara. Obzirom da su zemlje iz regije shvatile da je potrebno zaštiti sirovinu uvele su zabranu izvoza trupaca na određeni period (Hrvatska i Crna Gora), što je uticalo i na naše entiteske vlade da preduzmu adekvatne mjere. Zato vjerujemo da će i Bosna i Hercegovina preduzeti mjere u cilju smanjenja izvoza šumskih sortimenata potrebnih proizvođačima namještaja.
Mjera zabrane izvoza je kratkotrajna, zato bi bilo najbolje da se donesu takse na izvoz trupaca, ogrijevnog drveta i rezane građe lišćara, s tim da takvu odluku treba donijeti na nivou Vijeća ministara BiH.
Asocijacija drvne industrije BiH pri VTK BiH već godinama unazad je apelovala da se sačine kriteriji za raspodjelu drvnih sortimenata krajnjim kupcima prema stepenu dovršenosti proizvoda u Federaciji BiH, te da ti kriteriji trebaju biti usaglašeni sa kriterijima u Republici Srpskoj, gdje prioritet treba da bude snabdijevanje finalnih kapaciteta sirovinom i destimulisanje izvoza sirovine.
Dakle, pored dugoročnijeg rješenja izvoza trupaca (uvođenjem administartivnih taksi), treba da se utvrde kriteriji i odrede prioriteti u raspodjeli trupaca na način da prednost u snabdijevanju imaju proizvođači u finalnoj preradi sa najvišim stepenom obrade. To su, prije svih, proizvođači namještaja koji izvoze gotovo cjelokupnu proizvodnju i zapošljavaju najveći broj radnika.
Proizvođači, posebno namještaja i ostale finalne prerade drveta, ulažu velike napore da ostvare proizvodne i izvozne rezultate i suočavaju se sa dosta problema. Iako suficitarna grana privrede, drvna industrija nema podsticaja za izvoz, kao ni povoljnih kreditnih sredstava za izvoz i pripremu izvoza.
BIZNISINFO: Veliki broj bh. firmi radi za njemačku industriju automobila. Osim toga, sve su češći susreti njemačkih i bh. privrednika, pri čemu je metalska industrija u fokusu. Može li se očekivati dalje jačanje saradnje na tom planu?
– Metalna industrija zauzima ključno mjesto u strukturi industrije i privrede svake industrijski razvijene zemlje. Najrazvijenije zemlje imaju vrlo visoko učešće industrije prerade metala u ukupnoj privrednoj strukturi zemlje, osobito u strukturi izvoza.
Metalna industrija ima vrlo značajnu ulogu u modernizaciji proizvodnje u ostalim privrednim granama: poljoprivredi, građevinarstvu, prometu, tekstilnoj industriji, industriji papira i celuloze, preradi drveta, rudarstvu, prehrambenoj industriji, energetici itd, te u poboljšanju strukture izvoza u pravcu proizvoda viših oblika prerade.
U posljednjih deset godina, automobilska industrija Bosne i Hercegovine (proizvodnja metala, prerada metala, izrada alata, prerada plastike, mašinski i elektro inženjering i tekstilni proizvodi za industriju autodijelova) doživjela je dinamičan razvoj i postala je snažno izvozno orijentirana, izvozeći u prosjeku 90% svoje proizvodnje diljem svijeta. Bh. poduzeća iz automobilskog sektora proizvode širok spektar dijelova i komponenti tako da mi očekujemo još veću suradnju na tom polju.
BIZNISINFO: Sve češće čujemo da naši prehrambeni proizvodi osvajaju strana tržišta, od arapskih zemalja, preko Evrope do SAD-a, a prisutni su i u svjetskim trgovinskim lancima. Može li prehrambena industrija postati jedan od motora razvoja bh. ekonomije?
– Prehrambena industrija je jedna od svijetlih tačaka bh. ekonomije, međutim potrebno je puno više državne podrške i ulaganja u ovu idustriju kako bi postala još snažnija.
Potencijal za njen razvoj u budućnosti je veliki, obzirom da većina prehrambenih pogona iskorištava od 50-60% vlastitih kapaciteta a prirodni resursi takođe nisu dovoljno iskorišteni (povoljni klimatski uslovi, 50% neiskorištenog obradivog zemljišta, ogroman vodeni potencijal).
Kada bi se olakšao proces investiranja i povećao broj investitora, te poboljšali uslovi za poslovanje prehrambena industrija bi sigurno jako brzo napredovala. Njenim daljim razvojem, odosno proširenjem kapaciteta proizvodnje i povećanjem izvoza kroz godine postigao bi se veliki napredak i u samom razvoju bh ekonomije.
Razgovarala: Bojana Šutvić
