Da li je vrijeme da vještačka inteligencija (AI) postane sastavni dio javnog sektora u BiH? Kako AI može poboljšati upravljanje javnim resursima i unaprijediti kvalitet usluga građanima? Ova pitanja bila su u fokusu panela o novom pristupu upravljanja projektima i resursima u okviru III Kongresa javne uprave, koji organizuje konzultantska kuća Revicon od 11. do 13. septembra 2024.
Primjeri iz svijeta jasno pokazuju kako upotreba novih tehnologija donosi konkretne koristi. U Brazilu, uvođenje sistema velikih podataka za detekciju poreznih prevara rezultiralo je porastom prihoda za 12,5%, zahvaljujući identifikaciji lažnih poslovnih mreža. Uvođenje GIS tehnologije u brojne gradove omogućilo je trostruko povećanje prihoda od poreza na imovinu.
“To su samo neki od primjera kako nove tehnologije mogu postati ključna rješenja za unapređenje transparentnosti i efikasnosti u javnom sektoru. Istraživanja su pokazala da čak 60 različitih tehnoloških rješenja može biti primijenjeno u pet ključnih oblasti javnih finansija: od usklađivanja budžeta s prioritetima, poboljšanja porezne discipline, efikasnije usmjeravanje javne potrošnje, smanjenje korupcije u javnim nabavkama i osiguranje institucionalne odgovornosti,” ističe Jelena Misita, izvršna direktorica Revicona.
AI se ne koristi samo u finansijskom sektoru – njen uticaj vidljiv je u svakodnevnim situacijama. “U saobraćaju, AI optimizuje tok vozila kroz pametne semafore, dok u zdravstvu pomaže u dijagnostici i prevenciji širenja bolesti. U obrazovanju, AI prilagođava nastavni plan učenicima, dok sigurnosni sistemi na javnim mjestima smanjuju stopu kriminala,” objašnjava Misita.
Međutim, implementacija nije uvijek laka. Istraživanje koje je uradio Revicon tim potvrdilo je da je jedan od najvećih izazova otpor prema promjenama unutar institucija. Iako AI može donijeti velike koristi, važno je prevazići ove prepreke kako bi se ubrzala transformacija javnog sektora.
Sead Delalić, docent sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naglašava da postoji i dilema između korištenja globalnih ili lokalno prilagođenih rješenja. “Ova dilema se lako rješava kada znamo šta želimo postići. Globalna rješenja su jeftinija i skalabilna, ali često ne odgovaraju potrebama lokalnih zajednica. Lokalna rješenja su skuplja, ali bolje prilagođena specifičnim izazovima. Ključ je pronaći ravnotežu između globalnih i lokalnih rješenja kako bi se nove tehnologije iskoristile na najbolji mogući način u javnom sektoru,” objašnjava Delalić
Delalić, također, naglašava kako AI može unaprijediti svakodnevne zadatke u institucijama: “AI može olakšati slanje e-mailova, preformulisati tekstove i pomoći u generisanju izvještaja na osnovu analize podataka. Pametna pretraga internih dokumenata štedi vrijeme, dok predikcije vezane za radne procese pomažu u rješavanju potencijalnih problema prije nego što se pojave. ”
Još jedna ključna korist AI tehnologija je unapređenje komunikacije s građanima. Chat botovi i automatizovani sistemi omogućavaju brze i efikasne odgovore na upite građana, što podiže nivo usluge i zadovoljstva korisnika.
“Vrijeme je da javne institucije u BiH počnu intenzivnije koristiti nove tehnologije. Kako digitalna era nastavlja oblikovati naše društvo, njihova primjena može označiti prekretnicu u javnoj upravi – pružajući brže, sigurnije i transparentnije usluge građanima,” zaključuje Misita.
