BH Telecom pred sobom ima investicijski ciklus vrijedan oko 410 miliona KM, koji će obuhvatiti dalju izgradnju optičke mreže, modernizaciju mobilne infrastrukture i pripremu za 5G, ali i razvoj cloud kapaciteta, vještačke inteligencije i usluga cyber sigurnosti.
Kompanija istovremeno želi povećati značaj novih izvora prihoda. Konkretan cilj je da se u narednih pet godina udio ICT i srodnih digitalnih prihoda približi nivou od 20 posto ukupnih prihoda.
O planiranim ulaganjima, primjeni vještačke inteligencije, preduslovima za komercijalno uvođenje 5G-a i mogućnostima razvoja data centara u Bosni i Hercegovini za BiznisInfo.ba govori Semir Ibrahimović, izvršni direktor Izvršne direkcije za informacione tehnologije BH Telecoma.
Iz njegovih odgovora proizlazi da će povezanost i osnovne komunikacijske usluge ostati temelj poslovanja, ali da kompanija sve više prostora za rast vidi u uslugama koje gradi na vlastitoj infrastrukturi – od clouda i sigurnosti do poslovnih platformi i AI rješenja.
Investicijski ciklus od oko 410 miliona KM
Najveći dio planiranih sredstava bit će usmjeren u optičku i mobilnu mrežu, digitalizaciju poslovanja te razvoj kapaciteta za nove tehnološke usluge.
– Pred nama je investicijski ciklus vrijedan oko 410 miliona KM. Najveći dio sredstava bit će usmjeren u dalju izgradnju optičke mreže, modernizaciju mobilne mreže i pripremu za 5G, digitalizaciju poslovanja i razvoj kapaciteta za ICT, cloud, AI i usluge cyber sigurnosti – kaže Ibrahimović.
Raspodjelu sredstava po pojedinačnim oblastima za sada ne precizira. Objašnjava da će dinamika ulaganja zavisiti od konkretnih investicijskih programa i tržišnih kretanja, dok će kod 5G tehnologije značajnu ulogu imati regulatorne odluke na koje kompanija sama ne utiče.
Naglašava da se ova ulaganja trebaju posmatrati kao međusobno povezane cjeline. Optička mreža, naprimjer, istovremeno predstavlja osnovu za više različitih usluga.
– Uzmite optiku. Ona nam treba za brži fiksni internet, ali i za mobilnu mrežu, poslovne ICT usluge i cloud. Ista infrastruktura nosi više usluga istovremeno – pojašnjava naš sagovornik.
Cilj je da BH Telecom u istom investicijskom ciklusu modernizuje osnovnu mrežu i razvije kapacitete koji će mu omogućiti veću ulogu u digitalizaciji privrede i društva. Uspjeh ulaganja, prema njegovim riječima, mjerit će se kvalitetom i dostupnošću usluga, brojem korisnika na savremenoj infrastrukturi, efikasnošću poslovanja i novim izvorima prihoda.
Cloud i data centri: Prvo domaće tržište, zatim regionalne prilike
BH Telecom već pruža cloud i data centar usluge i ima značajan broj korisnika. Dalja ulaganja u ovu oblast, kaže Ibrahimović, predstavljat će proširenje postojećeg poslovanja, uz postepen rast usklađen sa stvarnom potražnjom. Najveće mogućnosti vidi kod domaćih kompanija, javnih institucija i regulisanih sektora, čiji zahtjevi sve više nadilaze samu cijenu tehnoloških kapaciteta.
– Takvim korisnicima cijena procesorskog i diskovnog kapaciteta odavno nije jedino pitanje. Sve češće pitaju gdje se podaci fizički nalaze, ko ima pristup infrastrukturi, kako je zaštićena i pod čijom se jurisdikcijom podaci obrađuju. To je ono što danas zovemo digitalnim suverenitetom i njegov značaj će rasti – ističe Ibrahimović.
Pri tome smatra da lokalna kontrola nad određenim podacima i servisima može biti povezana s korištenjem globalnih tehnologija.
– Ne zagovaram zatvaranje prema globalnim platformama. Vjerujem u hibridni model. Korisnik koristi najbolje globalne tehnologije, a za određene kategorije podataka i kritične servise zadržava lokalnu kontrolu – objašnjava.
Kada je riječ o mogućnosti da BH Telecom postane regionalni centar za pohranu i obradu podataka, Ibrahimović ostavlja prostor za takav razvoj, ali uz opreznu procjenu tržišnih mogućnosti. Podsjeća da Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, što, kako navodi, predstavlja ograničenje kada su u pitanju podaci kompanija iz Unije. Hrvatska je, između ostalog i zahvaljujući članstvu u EU, privukla značajne investicije u data centre.
– Zato ne očekujem da ćemo preko noći postati regionalni hub. Prvo moramo dobro opslužiti domaću privredu i institucije, skupiti reference i rasti korak po korak. Ako se na tome pojavi održiva regionalna potražnja, trebamo biti spremni – poručuje.
AI u poslovanju i novim uslugama
Vještačku inteligenciju BH Telecom posmatra iz dva ugla: kao tehnologiju koja unapređuje vlastito poslovanje i kao dio usluga koje razvija za korisnike. Ibrahimović objašnjava da telekomunikacijske kompanije raspolažu velikim količinama podataka i upravljaju složenim mrežnim, IT i poslovnim procesima. Upravo tu vidi prostor za primjenu AI-ja u analizi podataka i automatizaciji rutinskih poslova.
– Koristimo ga i u upravljanju mrežom i IT sistemima, ranijem otkrivanju problema, cyber sigurnosti i obradi dokumentacije – navodi.
Na više takvih primjena već se radi, ali za nastavak razvoja svakog pojedinačnog projekta traži se mjerljiv rezultat.
– Pravilo nam je da projekat ide dalje samo ako pokaže konkretan rezultat: kraći proces, bolji kvalitet, niži trošak, manji rizik ili zadovoljnijeg korisnika – ističe Ibrahimović.
Za korisnike je prvi vidljivi korak digitalni asistent BH Telecoma. Njegova sadašnja uloga prvenstveno je pružanje informacija, dok je cilj da postepeno razvija sposobnost razumijevanja konteksta korisnika i pomoći pri završavanju konkretnih radnji ili rješavanju problema.
Paralelno se razvijaju koncepti AI usluga za poslovne korisnike, među kojima su sigurni AI asistenti, rad s poslovnom dokumentacijom i automatizacija korisničke podrške. U tim rješenjima BH Telecom namjerava povezati vještačku inteligenciju s vlastitim cloudom, sigurnosnim kapacitetima i integracijom.
– Mnoge firme i institucije žele koristiti generativni AI, ali s pravom pitaju gdje završavaju njihovi podaci i ko im može pristupiti. Domaća cloud i AI infrastruktura tu ima stvarnu prednost. Upravo tu vidim BH Telecom kao nekoga ko domaćim kompanijama i institucijama olakšava uvođenje AI-a – kaže naš sagovornik.
Konkretni proizvodi i rokovi bit će predstavljeni kada budu spremni za tržište. Najavljuje, međutim, da će korisnici u narednom periodu vidjeti sve više AI funkcionalnosti u digitalnim kanalima i ICT ponudi kompanije.
Za komercijalni 5G još nema datuma
BH Telecom je već testirao 5G tehnologiju i završio značajan dio tehničkih i organizacionih priprema. Ipak, Ibrahimović otvoreno kaže da kompanija još nije potpuno spremna za njeno komercijalno uvođenje.
– Testove smo uradili i znanje imamo, a velik dio mreže i pratećih sistema je spreman ili se modernizuje u tom pravcu. Na radio-pristupnom dijelu mreže ostaju otvorena pitanja, uključujući buduću strukturu dobavljača i sigurnosne zahtjeve za 5G. Za to imamo razrađene scenarije – objašnjava.
Ključni preduslovi, dodaje, ipak nisu u rukama operatora. Potrebno je definisati raspoložive frekvencijske opsege, model i cijenu dodjele spektra, uslove licenci i rokove. Bez tih informacija operatori ne mogu zaključiti svoje investicijske i implementacijske planove.
– Zato je prerano govoriti o datumu. Mogu reći ovo: kada regulatorni okvir i rokovi budu poznati, uskladit ćemo plan s njima i biti spremni za komercijalni start na vrijeme. Tako je bilo i kod prethodnih generacija mobilne tehnologije – kaže Ibrahimović.
U međuvremenu kompanija nastavlja širiti optičku transportnu mrežu, povećavati kapacitete mobilne mreže, modernizovati IT i mrežne sisteme te pripremati lokacije i arhitekturu za sljedeću generaciju. Vrijednost 5G-a pritom posmatra mnogo šire od samog povećanja brzine mobilnog interneta.
– Puna vrijednost 5G-a dolazi kroz industrijske primjene, IoT, privatne mobilne mreže i napredne poslovne servise. Zato nam je važno da investiciju uskladimo i sa regulatornim uslovima i sa stvarnim potrebama tržišta – naglašava.
Novi centar za poslovna ICT i cloud rješenja
Govoreći o izlasku telekomunikacijskih kompanija u oblasti IT-ja, digitalnih platformi i poslovnih rješenja, Ibrahimović smatra da BH Telecom ima potencijal za vodeću tehnološku ulogu u BiH, a u pojedinim segmentima i regionalno.
– Ali regionalnu poziciju gradite referencama i isporučenim projektima. Najave tu ne pomažu mnogo – napominje.
Kompanija već samostalno i s partnerima realizuje značajan broj ICT projekata. Namjera je da se taj segment podigne na viši nivo i postane jedan od važnijih izvora rasta. U sklopu nove organizacije zato je osnovan Centar za poslovna ICT i Cloud rješenja, čiji je zadatak ubrzati razvoj ovog dijela poslovanja i omogućiti jedinstven nastup prema poslovnim korisnicima.
Ibrahimović prednost BH Telecoma vidi u kombinaciji infrastrukture, operativnih kapaciteta i odnosa s korisnicima.
– Imamo nešto što većina IT kompanija nema: pristupnu i transportnu mrežu, data centre i cloud, sigurnosne kapacitete, operativne centre i veliki broj poslovnih korisnika. Kada to spojimo sa partnerima, korisniku možemo isporučiti kompletno rješenje, od veze i infrastrukture do aplikacije, integracije i podrške – objašnjava.
Najviše prostora za rast prepoznaje u cloud i managed uslugama, cyber sigurnosti, poslovnim ICT rješenjima, digitalnim platformama, internetu stvari te podatkovnim i AI rješenjima. Dio razvoja oslanjat će se na saradnju s partnerima koji imaju odgovarajuće proizvode ili specijalistička znanja.
– Sve nećemo razvijati sami. Gdje partner ima bolji proizvod ili specijalističko znanje, ima smisla raditi s njim. Ono što moramo zadržati su odnos sa korisnikom, sposobnost da rješenje arhitektonski povežemo i odgovornost za kvalitet isporuke – kaže Ibrahimović.
Prvi cilj ostaje snažnija pozicija na domaćem tržištu. Regionalno širenje planira se tamo gdje kompanija ima dokazanu kompetenciju, reference i jasnu ekonomsku računicu.
Cilj je približiti digitalne prihode udjelu od 20 posto
Osnovne komunikacijske usluge i za pet godina trebale bi donositi najveći dio prihoda BH Telecoma. Ibrahimović, međutim, očekuje bitno drugačiju strukturu prihoda, uz ICT i digitalne usluge među glavnim pokretačima rasta.
– BH Telecom je danas vodeći digitalni integrator u bh. društvu i za pet godina očekujem da ta uloga bude još izraženija. Za mene to znači kompaniju koja povezuje ljude, firme, institucije, podatke i digitalne servise – navodi.
Povezivost opisuje kao prvi sloj poslovanja, iznad kojeg se razvijaju cloud, sigurnost, data centri, platforme, IoT i vještačka inteligencija. Upravo u tim oblastima očekuje stvaranje sve većeg dijela nove vrijednosti.
Poslovni korisnici bi, prema toj viziji, na jednom mjestu trebali dobiti vezu, cloud infrastrukturu, sigurnost, digitalno rješenje i operativnu podršku. Institucijama i regulisanim sektorima kompanija želi biti pouzdan domaći partner za kritične servise i podatke, uz podršku u primjeni AI-ja.
– Konkretan cilj nam je da u narednih pet godina udio ICT i srodnih digitalnih prihoda približimo 20 posto ukupnih prihoda. To je ambiciozno i neće se desiti kroz jedan veliki projekat – ističe Ibrahimović.
Do tog cilja namjeravaju doći kontinuiranim rastom cloud i managed usluga, cyber sigurnosti, projektnih ICT rješenja, platformi i AI usluga.
Veliki data centri zahtijevaju ozbiljnu procjenu
U razgovoru za BiznisInfo.ba Ibrahimović se osvrnuo i na najave izgradnje velikih data centara u Bosni i Hercegovini, kao i na zabrinutost dijela javnosti zbog njihove potrošnje električne energije, vode i mogućeg uticaja na okoliš. Smatra da svaki takav projekat treba procjenjivati kroz odnos koristi koje donosi i resursa koje troši.
– Mislim da su obje krajnosti pogrešne. Jedna je unaprijed odbacivati data centre zbog potrošnje energije, a druga svaki veliki projekat proglasiti razvojnom šansom. Pitanje je šta konkretan projekat donosi ekonomiji i društvu u odnosu na resurse koje troši – kaže.
Zabrinutost zbog potrošnje struje i vode i uticaja na okoliš smatra potpuno legitimnom. Data centri su, podsjeća, veliki energetski i infrastrukturni sistemi, zbog čega zaslužuju jednako ozbiljnu procjenu kao bilo koja velika industrijska investicija.
Istovremeno, rast clouda, vještačke inteligencije i količine podataka povećava potražnju za ovim kapacitetima širom svijeta. Za Bosnu i Hercegovinu razvoj vlastite infrastrukture povezan je i s potrebom da određene podatke i kritične servise može sigurno držati i obrađivati u zemlji. Zato zagovara fazni razvoj, usklađen sa stvarnim potrebama domaće privrede i institucija.
– Data centar koji ima realne korisnike, održivo napajanje, visoku energetsku efikasnost i dobre okolišne standarde može imati veliki razvojni efekat. Drugačije je kada se ogroman kapacitet gradi samo na pretpostavci da će strani korisnici kasnije doći. Takvu investiciju treba mnogo pažljivije analizirati – upozorava Ibrahimović.
Ponovo ukazuje i na razlike između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, čiji se model, prema njegovom mišljenju, ne može jednostavno preslikati zbog drugačijeg regulatornog, energetskog i tržišnog konteksta. Regionalnu ambiciju podržava, ali smatra da prvo treba razviti konkurentne kapacitete sa stvarnom domaćom upotrebom, a zatim se širiti kada se pojavi održiva potražnja.
– Data centar sam po sebi nije razvojna strategija. Razvojni efekat dolazi kada infrastrukturu povežemo sa energijom, znanjem, korisnicima i uslugama koje stvaraju novu vrijednost u domaćoj ekonomiji – poručuje.
Takav pristup povezuje i s dugoročnom vizijom BH Telecoma: zadržati infrastrukturu kao ključnu prednost, uz sve veće stvaranje vrijednosti kroz usluge koje se na njoj razvijaju.
– Infrastruktura ostaje naša najveća prednost, ali sve više vrijednosti stvarat ćemo na njoj. Želimo biti jedan od onih koji digitalnu ekonomiju BiH grade, a ne samo mreža kroz koju ona prolazi – zaključuje Ibrahimović u razgovoru za BiznisInfo.ba.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
