Nakon što je i Italija najavila uvođenje dodatnog jednokratnog poreza na dobit banaka, Ministarstvo finansija kazalo je da analiziraju situaciju, te da razmatraju niz mjera iz područja poreske politike.
Odgovarajući na upit o tome razmišlja li se, po uzoru na Španiju, Mađarsku i Italiju, koje su uvele ili najavile porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora, o sličnim mjerama u Hrvatskoj, iz Ministarstva finansija su istaknuli da unazad nekoliko mjeseci kontinuirano, na nivou zemalja članica eurozone, razmatraju rješenja u odnosu na posljedice odluka koje su donesene u segmentu monetarne politike Eurosistema.
U prvom redu, pojašnjavaju iz Ministarstva, to je vezano za povećanje tzv. deposit facility rate tj. stope po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod centralnih banaka, a što će rezultirati značajnim povećanjem dobiti u bankarskom sektoru u 2023. godini.
Iako takva monetarna politika i donesene odluke pozitivno utiču na snižavanje inflacije, nedvosmisleno je i da imaju negativne posljedice koje se, prije svega, odražavaju s jedne strane na smanjenje dobiti koju centralne banke uplaćuju u nacionalne budžete, dok se s druge strane povećavaju aktivne kamatne stope za potrošače.
– Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva finansija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja poreske politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji uticaj na standard hrvatskih građana – poručili su iz Ministarstva finansija.
Italijanska vlada donijela je odluku da će dodatno jednokratno oporezovati prekomjerne dobiti banaka po stopi od 40 odsto, iz čega će finansirati smanjivanje poreza i poduprijeti one koji uzimaju kredit za kupovinu prvog doma. Naknadno, italijansko ministarstvo finansija ublažilo je svoj stav oko tog poreza, čija je iznenadna najava izazvala velike rasprodaje dionica banaka na berzama, te je navelo da će iznos tog poreza koje će banke plaćati biti ograničen na 0,1 odsto vrijednosti imovine svake pojedine banke.
Ranije su već neke EU članice uvele takav porez, pored ostalih Španija i Mađarska, koja je definisala i da banke mogu umanjiti i do 50 odsto svoju poresku obavezu na osnovu tog jednokratnog poreza ako povećaju kupovinu državnih obveznica, prenio je Seebiz.
