Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj 2018. godine je iznosio 28 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Prema tim pokazateljima, Hrvatska spada među zemlje Evropske unije koje su premašile propisani nivo za 2020. godinu, a postavljeni cilj za ovu zemlju bio je 20 procenata. Međutim, još 2004. godine on je u Hrvatskoj iznosio 23,4 posto, piše Novac.hr.
Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji utvrđen je za svaku zemlju EU posebno, pri čemu se vodilo računa o različitim startnim pozicijama, potencijalima na području obnovljivih izvora i ekonomskim rezultatima.
U slučaju Hrvatske očigledno je postavljeni cilj bio niži od startne pozicije.
U odnosu na 2017. godinu, udio obnovljivih izvora u 2018. je povećan za 0,7 procentnih poena, ali je manji nego 2015. kada je iznosio 29 posto, što upućuje da posljednjih godina nije bilo nekih pomaka.
Među obnovljive izvore energije spadaju energija vjetra, sunčeva energija, biomasa, toplotna energija Zemljine unutrašnjosti, vrući izvori (geotermalna energija), te vodena snaga. Od tih izvora, u Hrvatskoj je najviše zastupljena hidroenergija.
Povećanje udjela obnovljivih izvora smatra se ključnim za ostvarenje postavljenih klimatskih i energetskih ciljeva.
Na nivou EU, pak, udio energije dobijene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u 2018. godini dostigao je 18 posto, što je povećanje za pola procentnog poena u odnosu na godinu prije.
U poređenju sa 2004. udio je više nego udvostručen, sa tadašnjih 8,5 posto, dok postavljeni cilj za ovu godinu iznosi 20 posto.
Gotovo svaka treća zemlja u EU već je dostigla obavezujuće ciljeve ili ih je premašila. Osim Hrvatske, u toj grupi su Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litvanija, Kipar, Finska i Švedska.
