Šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla predloženi su motivi za hrvatsku stranu eurokovanica, saopćeno je u srijedu iz Hrvatske narodne banke (HNB).
Komisija za novac HNB-a u srijedu je utvrdila konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica, koji će sada razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a potom će o tome zaključak donijeti Vlada.
Predloženi motivi su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla, navode iz HNB-a.
Pritom će šahovnica kao motiv biti zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali će motivi na apoenima biti raspoređeni tako da će na kovanici od dva eura biti prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice.
Iz HNB-a navode da su osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac bili prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te njegova djelotvornost da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti.
Pritom je ključno bilo da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo kroz opće prihvaćene simbole, velikane, kulturne ili prirodne znamenitosti, izume ili povijesna zbivanja.
Kako dalje ističu, važno je i da postoji prepoznatljivost motiva kao hrvatskog u međunarodnom okružju te je bitna i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica, kao i činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima.
Naposljetku, dodaju, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, u likovnom obliku, ali i u istovremenom emocionalnom povezivanju tradicije s novim valutom, eurom.
U finalnoj odluci Komisija za novac u svojem se odabiru rukovodila i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1000 građana. Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik, kaže se u saopćenju.
Svoje ocjene u web anketi dalo je gotovo 50 hiljada građana, a svaki motiv građani su imali prilike ocijeniti na skali ocjena od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od “uopće mi se ne sviđa” do “najviše mi se sviđa”). Također su mogli predložiti po jedan dodatni motiv u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica.
Najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna te Dubrovnik, pri čemu je potonji motiv bio bitno slabije ocijenjen u odnosu na druge motive, navode iz HNB-a.
Građani su pritom iznijeli više od 11.000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle. Pojedinačno je Teslu predložilo 2599 građana, što čini više od 20 posto svih prijedloga, odnosno Tesla je dobio 2,5 puta više glasova nego drugorangirani prijedlog.
U okviru istraživanja javnog mnijenja na uzorku od 1000 građana, pak, najveću prosječnu ocjenu je dobila šahovnica, potom slijedi geografska karta Hrvatske, Dubrovnik, glagoljica te kuna, pri čemu su potonja tri motiva bila vrlo izjednačena. U toj je telefonskoj anketi svega 300 građana iznijelo svoje prijedloge motiva, a uz Plitvička jezera i prirodne ljepote Hrvatske, građani su također naveli Nikolu Teslu kao mogući motiv za nacionalnu stranu eurokovanica.
Na temelju odabranih motiva HNB će početkom avgusta objaviti otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura. Grafički oblikovane motive nacionalne strane kovanica eura HNB će sredinom oktobra ove godine poslati Evropskoj komisiji i Vijeću Evropske unije, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja, ističe se u priopćenju.
Izrada optjecajnog kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro.
