Hrvatska je u drugom tromjesečju uz Sloveniju zabilježila najveći pad stope slobodnih radnih mjesta među zemljama Europske unije, što signalizira smanjenje nepokrivene potražnje za radnom snagom.
U 28-članom EU i u eurozoni sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta u drugom je tromjesečju iznosila 2,3 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost za prva tri ovogodišnja mjeseca.
U drugom tromjesečju 2018. iznosila je 2,2 posto u EU, te 2,1 posto u eurozoni.
Na oba je područja znatno veću nepokrivenu potražnju za radnom snagom u razdoblju od travnja do lipnja bilježio uslužni sektor, od 2,6 posto. U industriji i građevinskom sektoru EU-a iznosila je 2,1 posto a u onima eurozone 2,0 posto.
U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju stopa slobodnih radnih mjesta iznosila 1,6 posto, nakon revidiranih dva posto u prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U drugom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 1,9 posto.
Pritom je nepokrivena potražnja za radnom snagom u drugom tromjesečju u hrvatskom gospodarstvu u cjelini bila na istoj razini kao i u uslužnom sektoru. U prva tri ovogodišnja mjeseca uslužni je sektor bilježio osjetno veću nepokrivenu potražnju, iskazanu u stopi slobodnih radnih mjesta od 2,4 posto.
U industriji i građevinskom sektoru stopa slobodnih radnih mjesta iznosila je u drugom tromjesečju 1,4 posto i bila je za 0,2 postotna boda manja nego u prva tri ovogodišnja mjeseca.
Najveća nepokrivena potražnja za radnicima u Češkoj
Daleko najvišu stopu slobodnih radnih mjesta bilježila je u drugom tromjesečju prema raspoloživim Eurostatovim podacima Češka, od 6,2 posto. Slijede Belgija i Nizozemska s po 3,4 posto.
Najnižu stopu slobodnih radnih mjesta bilježila je Grčka, za 0,7 posto. Slijede Bugarska i Španjolska s po 0,9 posto.
U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje najveći pad stope slobodnih radnih mjesta bilježile su u drugom tromjesečju Hrvatska i Slovenija, za po 0,3 postotna boda.
Najviše je pak na godišnjoj razini porasla stopa slobodnih radnih mjesta u Češkoj, za 0,8 postotnih bodova, te u Latviji, za 0,5 postotnih bodova.
Hina