Hrvatske kompanije Koka i Vindija, Perutnina Ptuj-Pipo, Belje i PIK Vrbovec iz koncerna Agrokor ostaju bez ruskog tržišta
Zvanična statistika u jedanaest lanjskih mjeseci bilježi izvoz od 162 miliona eura, a u strukturi proizvoda plasiranih u Rusiju skoro dvije trećine vrijednosti imaju farmaceutski proizvodi, dok je udio prehrambenih srušen ispod 5 odsto. Dozvole za izvoz na rusko tržište inače nemaju vremensko ograničenje, a iz više izvora potvrđeno je kako se po prvi put Hrvatska zvanično obaviještava o gubljenju prava na prodaju u Rusiji kompanijama koje su svoj ” izvozni broj” stekle.
Dio kompanija, prema nezvaničnim informacijama, dozvole nije koristio zbog pada ruske valute, no ističu kako su procedure njihovog sticanja složene i dugotrajne. Među ostalim uključuju i dolazak i detaljan inspekcijski pregled ruskih stručnjaka.
Hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova, kako piše hrvatski Poslovni dnevnik, primilo je krajem prošle nedjelje depešu Rusije o ukidanju svih izvoznih dozvola za hrvatske prehrambene proizvode, izuzev za bračku kompaniju Sardina Postira i koprivničku Podravku.
Do ukrajinske krize i uvođenja sankcija EU-a i SAD-a prema Rusiji, koja je reagovala zatvaranjem dijela svog tržišta, to tržište imalo je veliku perspektivu za hrvatski izvoz, a posebno važno bilo je upravo za mesnu i mliječnu industriju zbog gubitka tržišta u zemljama CEFTA.
Dozvole za izvoz u Rusiju, uz već spomenute Podravku i Sardinu, imale su među ostalim i varaždinske kompanije Koka i Vindija, čakovečka Perutnina Ptuj-Pipo te Belje i PIK Vrbovec iz koncerna Agrokor.
Pojedini proizvođači pogođeni najnovijim brisanjem s liste izvoznika u Rusiju slučaj nisu željeli komentarisati jer zvanično još nisu informisani o ograničenjima, dok su iz Hrvatske privredne komore procijenili kako je vjerovatno riječ o administrativnom postupku revizije postojeće liste.
Iz dostupnih informacija, kaže potpredsjednik HGK za međunarodne odnose i EU Želimir Kramarić, riječ je o periodičnom pregledu i izlistavanju svih onih koji u proteklih 36 mjeseci nisu koristili svoje dozvole i izvozili u Rusiju.
Podravka i Sardina u analiziranom razdoblju su izvozile i zbog toga zadržavaju svoj izvozni sertifikat, dok ostale kompanije koje imaju proizvode i žele se probijati na rusko tržište iz HGK savjetuju da iniciraju zahtjeve za dobijanje dozvola, a u čemu bi im nadležna ministarstva spoljnih poslova i poljoprivrede, uz HGK koji u Moskvi ima i svoje predstavništvo, pružilo podršku.
Robna razmjena s Rusijom inače od uvođenja sankcija snažno pada. Ruski ambasador iznio je ovih dana brojke kako hrvatske kompanije isporučuju roba u vrijednosti od 300 miliona eura, upola manje prije sankcija.
To je, kako navodi list, nastavak priče o pogoršavanju rusko-hrvatskih odnosa, nakon što je prošle sedmice ruski veleposlanik Anvar Azimov iskoristio priliku dana ruske diplomatije i pred hrvatskim novinarima iznio oštre poruke najvećem hrvatskom privrednom sistemu Agrokoru.
Jasno je označio Agrokor kao hrvatsku kompaniju koja nije među deset onih s kojima Rusija sarađuje, te utvrdio ga više ne želi podržavati i kreditirati. Ruski veleposlanik ostavio je, doduše, otvorena vrata za moguće dalje pregovore i o tome, što uz dostavljenu obavještenje o “čišćenju” liste prehrambenih kompanija koje mogu izvoziti na rusko tržište upućuje na slanje političke poruke Hrvatskoj.