Tržište kapitala u Sarajevu u posljednjih nekoliko mjeseci obilježio je rast vrijednosti kompanije Pretis Vogošća. Dionice Pretisa su dostigle vrijednost od 70 KM, čime je vrijednost kompanije dosegla skoro 300 miliona maraka.
Vrijednost dionice Pretisa početkom ove godine je bila 12 KM, kada je vrijednost firme bila oko 50 miliona KM. To znači da je vrijednost Pretisa od počeka godina porasla za skoro šest puta.
Podsjetimo da je Pretis jedna od vodećih domaćih kompanija namjenske industrije s ambicioznim planovima za dalje širenje kapaciteta i unapređenje proizvodnje. Najveći dioničari su Federacija BiH sa 51 posto te firma Sikto iza koje stoji američki Regulus Global sa 41,5 posto dionica, piše BiznisInfo.ba.
Najava velike investicije
Do rasta vrijednosti Pretisa došlo je nakon što je Regulus Global LLC, američka kompanija specijalizirana za sektor odbrane i logistike, predložila strateško ulaganje u iznosu od 100 miliona američkih dolara u Pretis.
Predloženo ulaganje planirano je za realizaciju tokom trogodišnjeg perioda, s fokusom na značajno unapređenje proizvodnih kapaciteta, tehnološke sofisticiranosti i globalne konkurentnosti.
Plan uključuje modernizaciju postrojenja za kovanje i toplotnu obradu, proširenje kapaciteta za punjenje eksplozivima u vlastitoj režiji, uvođenje automatizovanih sistema za rukovanje materijalima, te implementaciju naprednih digitalnih alata uključujući ERP sisteme, IoT platforme i rješenja za sljedivost zasnovana na blockchain tehnologiji. Ove nadogradnje usmjerene su ka ostvarenju cilja proizvodnje do milion artiljerijskih granata godišnje, sa dvostrukom sposobnošću za kalibre 152 mm i 155 mm.
Transformacija kompanije Pretis kroz ovaj program mogla bi Bosnu i Hercegovinu pozicionirati kao konkurentan centar namjenske industrije u jugoistočnoj Evropi. Kako je riječ o prijedlogu investicionog plana, njegova realizacija zahtijevat će saglasnost i aktivno učešće Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja ima većinsko vlasništvo nad Pretisom.
Upozorenje premijera Nikšića
Najava iz kompanije Regulus Global došla je desetak dana nakon što je federalni premijer Nermin Nikšić kazao da ostali dioničari ranije nisu pratili ulaganje Vlade FBiH u kompanije namjenske industrije. Najavio je da će Vlada pokušati povećati svoj udio u kompanijama namjenske industrije shodno svojim ulaganjima.
– Kada je naša namjenska bila na koljenima vlada je svojim financijskim injekcijama dizala te kompanije, a da nas ostali dioničari nisu pratili ulaganjima u skladu sa svojim udjelom. Pokušavamo preko Komisije za vrijednosne papire postići da se na osnovu tih ulaganja poveća vladin udio. Zato smatramo kako je zajednički interes Vlade FBIH, kao predstavnika većinskog vlasnika i kompanija koje su većinski vlasnici dionica izvan kontrolnog paketa napredak i prosperitet kompanija odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta – kazao je Nikšić početkom juna za BiznisInfo.ba.
Više vrsta investitora
Inače, naš portal je ranije pisao da je Vlada FBiH većinski vlasnik većina kompanija namjenske industrije sa 51 posto. No, nije svejedno ni ko su drugi dioničari, a oni se praktično dijele na nekoliko grupa.
Prva su oni koji žele samo zaraditi novac na preprodaji dionica ili dividendi, te nisu zainteresovani za rad ni razvoj kompanije. Naprimjer, to su bili investicijski fondovi koji su u procesu privatizacije i stekli velike udjele u firmama bh. namjenske industrije. Tada je propuštena šansa da se kroz prodaju manjinskih paketa dionica pronađu jaki strateški partneri za ove firme. Dobra stvar je da su oni dobrim dijelom u međuvremenu prodali svoje dionice, iako ne u svim slučajevima.
Druga grupa su investitori koji ne gledaju samo kratkoročni profit već imaju dugoročne interese u ovim kompanijama i spremni su se uključiti u njihov razvoj, između ostalog i kroz ulaganje vlastitog novca.
Treća, idealna grupa su firme koje se – osim što imaju kapital koji su spremne investirati – i same bave ovim poslom, pa imaju i veliko znanje, iskustvo i konekcije u ovoj oblasti.
Stoga bi se moglo reći da je Regulus Global idealan partner, naravno pod uslovom da pronađe zajednički jezik sa Vladom FBiH. Osim što kompanija ima iskustvo i veze u ovoj oblasti, najavom investicionog ciklusa pokazala je da u kompanijama Pretis ali i Binas – čiji je također suvlasnik – vidi dugoročni interes i da je spremna podnijeti i dio troškova za rast i razvoj.
Šta je sa ostalima
Naravno, sada se postavlja pitanje šta je sa drugim velikim kompanijama. Tu se prvenstveno misli na Unis Ginex Goražde i Igman Konjic.
Unis Ginex je posljednjom investicijom u proširivanje kapaciteta postao najveći proizvođač kapisla na svijetu. Također zbog sjajnih rezultata i kvalitetne tehnologije postoje upiti, i konkretni prijedlozi da Ginex putem transfera tehnologije, znanja i iskustva njegovih kadrova bude suosnivač i suvlasnik fabrika koje bi se osnovale u drugim zemljama.
Sve se odrazilo i na vrijednost kompanije. Dionice Ginexa su trenutno na 1.000 KM, dok su početkom godine bile 430 KM. To znači da je vrijednost kompanije porasla sa oko 68 na oko 160 miliona KM od početka godine.
Osim Vlade FBiH, najveći dioničar ove kompanije je goraždanski biznismen Halil Oković. BiznisInfo.ba je ranije pisao o Okoviću kao najbogatijem Goraždaninu koji je vlasnik ili suvlasnik čak pet od deset najvećih kompanija u tom gradu.
Kada je riječ o Igmanu, tu je situacija najčudnija. Ovo je jedina velika kompanija namjenske industrije u BiH, i vjerovatno jedna od rijetkih u Evropi i svijetu, koja danas vrijedi manje nego na početku godinu. Osim Vlade, glavni suvlasnik Igmana je porodica Ahmetlić iz Tešnja, u čijem je vlaništvu naftni div Hifa Petrol.
Dionice Igmana danas su 195 KM, a početkom godine su bile 200 KM. Vrijednost Igmana danas je 112 miliona, oko tri miliona manje nego na početku tekuće godine. Prema zvaničnim podacima o poslovanju u 2024. godini, Igman je i dalje najveća domaća kompanija namjenske industrije u FBiH.
Zbog čega nema interesa investitora i zašto vrijednost kompanije opada, u ovom trenutku nije poznato. Mogući razlozi su niska profitabilnost Igmana, ili pak činjenica da javnost nije upoznata da li postoji jasan plan investiranja i rasta u ovoj kompaniji.
U posljednje vrijeme pažnja javnosti uglavnom je bila usmjerena na Pretis i Binas – najavu njihove ekspanzije i otvaranje novih fabrika u Tuzli (Pretis) i Cazinu (Binas), te djelimično na ekspanziju proizvodnje u Ginexu. Igman je uglavnom ostao postrani.
Vlada i menadžment kompanije svakako bi trebali pojasniti šta se dešava u ovoj firmi, da li ona prati trend razvoja koji trenutno predvode Pretis, Binas i Ginex, te zbog čega se posluje sa niskom profitnom maržom i hoće li se to promijeniti.
S druge strane, privatni investitori koji su vlasnici velikog broja dionica svakako bi se trebali aktivnije uključiti u razvoj Igmana i Ginexa, po ugledu na ono što Regulus Global radi sa Pretisom i Binasom, biti podrška Vladi FBiH i pokazati da nisu nastavili politiku investicionih fondova – odnosno da im nije jedini cilj zaraditi novac na dionicama ovih kompanija koje su od strateške važnosti za cijelu privredu Federacije Bosne i Hercegovine.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
