Još od kada je Rusija počela sa napadima na Ukrajinu prošle sedmice postavlja se pitanje da li će se Kina i na koji način uključiti i pomoći svom savezniku Rusiji, a pogotovo je to pitanje aktuelno otkad su EU, SAD i Velika Britanija odlučile da uvedu sancije Rusiji.
Kina i Rusija održavaju bliske veze posljednjih godina, a kineski lider Xi Jinping je 2019. nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina svojim “najboljim i najdražim prijateljem”. Tokom Putinove posjete Pekingu prošlog mjeseca, dvije države su izjavile da njihovo prijateljstvo “nema granica”.
Bilo je to prije nego što je Rusija započela rat u Ukrajini i bila pogođena neviđenim sankcijama zapadnih zemalja. Sada je sposobnost Kine da pomogne svom susjedu na teškom testu. Stručnjaci kažu da su mogućnosti Pekinga ograničene.
“Kineski lideri hodaju po vrlo zategnutom konopcu prema Ukrajini”, rekao je Craig Singleton, viši kineski saradnik u Fondaciji za odbranu demokratija, istraživačkom centru sa sjedištem u DC-u, prenosi Klix.
Peking nije požurio da pomogne Rusiji nakon što je njena ekonomija pogođena sankcijama iz cijelog svijeta. U srijedu je Guo Shuqing, predsjedavajući kineske regulatorne komisije za bankarstvo i osiguranje, rekao da zemlja neće učestvovati u sankcijama, ali nije ponudio ni olakšanje.
Ranije ove sedmice, kineski ministar vanjskih poslova razgovarao je sa svojim ukrajinskim kolegom i rekao da je Kina “duboko ožalošćena zbog sukoba” i da je njen temeljni stav po pitanju Ukrajine otvoren, transparentan i dosljedan.
Azijska banka za infrastrukturne investicije, razvojna banka koju podržava Peking, saopštila je u četvrtak da obustavlja sve svoje aktivnosti u Rusiji jer se “odvija rat u Ukrajini”.
“Kineske komplikovane poruke sugerišu da će Peking nastaviti da krivi Vašington i njegove saveznike za provociranje Rusije. Takvi potezi neće biti daleko od daljeg antagoniziranja Sjedinjenih Američkih Država zbog želje Pekinga da izbjegne potpuni slom u američko-kineskim odnosima”, rekao je Singleton.
Tokom Putinove nedavne posjete Kini, dvije zemlje potpisale su 15 ugovora, uključujući nove ugovore sa ruskim energetskim gigantima Gazpromom i Rosnjeftom. Kina je takođe pristala da ukine sva ograničenja na uvoz ruske pšenice i ječma.
Prošle godine, 16 posto kineskog uvoza nafte dolazilo je iz Rusije, prema službenim statistikama. To čini Rusiju drugim najvećim dobavljačem za Kinu nakon Saudijske Arabije. Oko 5 posto kineskog prirodnog gasa je takođe stiglo iz Rusije prošle godine.
Rusija, u međuvremenu, kupuje oko 70 posto svojih poluprovodnika iz Kine, prema Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju. Takođe uvozi računare, pametne telefone i automobilske komponente iz Kine. Xiaomi je, na primjer, među najpopularnijim markama pametnih telefona u Rusiji.
Kina je takođe potpisala ruske banke sa svojim prekograničnim međubankarskim platnim sistemom (CIPS), sistemom kliringa i poravnanja koji se smatra potencijalnom alternativom SWIFT-u, belgijskom bezbijednom servisu za razmjenu poruka koji povezuje stotine finansijskih institucija širom svijeta.
Dok je Rusiji potrebna Kina za trgovinu, Peking ima druge prioritete. Druga najveća svjetska ekonomija je ruski trgovinski partner broj 1, na koji otpada 16 posto vrijednosti njene vanjske trgovine, prema proračunima CNN Businessa na osnovu podataka Svjetske trgovinske organizacije za 2020. godinu i podataka kineske carine.
Međutim, za Kinu je Rusija mnogo manje bitna: trgovina između dvije zemlje činila je samo 2 posto ukupnog obima kineske trgovine. Evropska unija i SAD imaju mnogo veće udjele. Kineske banke i kompanije takođe strahuju od sekundarnih sankcija ako imaju posla s ruskim kolegama.
“Većina kineskih banaka ne može sebi priuštiti gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu sebi priuštiti gubitak pristupa američkoj tehnologiji”, rekao je Thomas.
Ove sedmice su se pojavili izvještaji da su dvije najveće kineske banke — ICBC i Bank of China ograničile finansiranje kupovine ruske robe, u strahu od kršenja potencijalnih sankcija.
Rojters je takođe u utorak izvijestio da je kineski uvoz uglja iz Rusije zastao jer kupci nisu mogli osigurati sredstva od državnih banaka zabrinuti zbog međunarodnih sankcija.
Čak i ako Kina želi da podrži Rusiju u oblastima koje nisu predmet sankcija, poput energetike, Peking bi se mogao suočiti sa ozbiljnim ograničenjima, kažu stručnjaci.
“Finansijske sankcije koje je Zapad uveo Rusiji stavljaju značajna praktična ograničenja na odnose Kine s Rusijom čak i tamo gdje ih ne ograničavaju direktno”, rekao je Mark Williams, glavni azijski ekonomista u Capital Economics.
Kineski CIPS mogao bi se koristiti kao alternativa, sada kada je sedam ruskih banaka uklonjeno iz SWIFT-a. Međutim, CIPS je mnogo manjih dimenzija. Ima samo 75 banaka koje direktno učestvuju, u poređenju sa više od 11.000 institucija članica SWIFT-a. Oko 300 ruskih finansijskih institucija je u SWIFT-u, dok je samo dvadesetak ruskih banaka povezano sa CIPS-om.
Juan takođe nije slobodno konvertibilan i koristi se rjeđe od ostalih glavnih valuta u međunarodnoj trgovini. Na njega je otpadalo 3 posto globalnih plaćanja u januaru, u poređenju sa 40 posto u dolarima, prema SWIFT-u. Čak i trgovinom Kine i Rusije dominiraju dolar i euro.
