Hoće li biti zaustavljena gradnja jednog od najvećih industrijskih kompleksa u BiH?

0

Udruženje Attivo oglasilo se povodom najavljene investicije na Kupresu.

Podsjetimo, preduzeće BH Magnezij & Minerali planira izgradnju i puštanje u rad pogona za proizvodnju magnezija na lokaciji Osmanlije, u opštini Kupres.

Kako je BiznisInfo.ba prvi objavio, vlasnik firme BH Magnezij & Minerali je kompanija “Magnesium For Europe” iz Njemačke. Kao sirovina za proizvodnju magnezija koristit će se dolomit. Kompleks će se sastojati od čak 14 objekata od kojih će većina biti proizvodni pogoni, a ostalo će biti uredi, laboratorij, garderoba itd.

U prvoj fazi planirano je zapošljavanje 250 do 300 radnika, a u drugoj čak 600.

S obzirom da je proizvodnja magnezija vrlo rijetka u Evropi, a potrebe su sve veće, očekuje se da će ovo imati odjeka i izvan gradnica BiH. Vrlo vjerovatno će pokretanje ovog pogona imati odjeka u evropskim medijima kao prvog pogona za proizvodnju magnezija u Evropi.

Proizvodnja primarnog, odnosno čistog magnezija je od izuzetne važnosti za industrije koje se bave proizvodnjom aluminija, ljevanog čelika, skladišta vodika za transport (automobil, avioni, brodovi), električnih alata i računalnih dijelova.

Šta kažu iz udruženja Attivo

– Osobno sam kao predsjednica Udruge Attivo učestvovala u detaljnoj analizi Studije utjecaja Projekta na okoliš Kupresa i želim izvjestiti našu kuprešku javnost da smo na 7 stranica dali svoje vrlo argumentirane primjedbe na Studiju prema Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. Na osnovu Rezolucije Vijeća za ljudska prava UN,48/13 Zakona za zaštitu okoliša, Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, te Prostornog plana Općine Kupres, predloženo je donošenje Rješenja o neprihvatanju Studije o zaštiti okoliša – navela je Tanja Ćurković, predsjednica Udruženja Attivo.

Kako je dodala, predviđene aktivnosti Projektom investitora pridonose ekocidu koji se ne može izbjeći niti manjkavim mjerama predviđenim Studijom o zaštiti okoliša, koju predlažu investitori, ali ni drugim mjerama, jer se radi naprosto o pogrešnom izboru lokacije za ovaj projekat.

Dalje, stanovništvo Općine Kupres ne želi i ne može tek tako mijenjati svoj Prostorni plan i svoju Strategiju razvoja Općine, a u postojećim dokumentima nema mjesta ovakvoj hemijskoj industriji.

– Poseban cilj prostornog uređenja i strateškog opredjeljenja Općine Kupres je inicijativa za proglašenje općine Kupres ekološkim područjem. Postojeća eksploatacija dolomita, kao građevinskog materijala se predviđa za rekultivaciju, što znači postepeno zatvaranje. U Prostornom planu, str.18, tačka 10.2 jasno su definirane privredne djelatnosti: poljoprivreda, turizam, prerađivačka industrija, a nema mjesta hemijskoj, vrlo štetnoj industriji – naglasila je Ćurković.

Prema njenim riječina, nove površine za eksploataciju dolomita za koju je izdata dozvola za ispitivanje iznose 47,5 ha. Radi se o poljoprivrednom i šumskom zemljištu kojem je vlasnik isključivo država BiH. Pored toga tu je i drugo privatno zemljište, za koje se mora dobiti prenamjena iz poljoprivrednog i šumskog u zemljište za eksplataciju dolomita.

– Uvođenje kemijske industrije štetne po zdravlje bi napravilo egzodus stanovništva, te bi umjesto koristi donijelo ogromnu štetu i gubitak materijalnih i ljudskih resursa – navode iz ovog udruženja.

Kako tvrde, štete koje bi donijela realizacija ovog Projekta su:

  1. Zagađenost: izvorišta, voda, tla, zraka, nestanak osebujne kupreške flore i faune.
  2. Masovni egzodus stanovništva sa Kupresa
  3. Drastičan pad cijena nekretnina
  4. Onečišćenost podzemnih voda koje idu sa Kupresa do susjednih mjesta i prema Jadranskom i Crnomorskom slivu, prašina i druge štetne tvari koje se ispuštaju na okolinu.

Dodaju i bi sva dosadašnja ulaganja u turizam i poljoprivrednu zdravu proizvodnju bila dovedena u pitanje, odnosno obezvrijeđena.

Naglašavaju i da je davanje svog velikog resursa dolomita stranim firmama bez jasno definirane cijene i protuzakonito.

– Prema procjeni investitora kupreško nalazište dolomita je procijenjeno da ima sigurnih 100 miliona tona dolomita. Mi u Kupresu znamo koliko platimo m3 pijeska kada nešto gradimo. Koliko će Općina Kupres naplatiti od ovog investitora? To bi valjda trebali da znaju svi njeni građani, jer se radi o kupreškom resursu? – zaključuje se u saopćenju Udruženja.