Novi zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH mogao bi dovesti do toga da mnogi domaći proizvodi budu izbačeni iz trgovačkih lanaca.
Prema trenutno važećim propisima, svi maloprodajni lanci obavezni su u svom asortimanu imati najmanje 50 posto domaćih proizvoda.
No, predloženim zakonom koji je ušao u parlamentarnu proceduru, a našao se na dnevnom redu sjednica Doma naroda koja je započeta pa prekinuta ranije ovog mjeseca, to pravilo se u potpunosti briše.
To znači da trgovci, ako ne žele, neće morati imati nijedan domaći proizvod u svom asortimanu.
To bi moglo biti itekako opasno s obzirom da opstanak mnogih kompanija, naročito onih malih domaćih, zavisi upravo od velikih maloprodajnih lanaca.
Lanci su i dosad diktirali uslove koji njima odgovaraju, svjesni činjenice da dobavljači u mnogim slučajevima zavise od njih.
Vlasnik jedne sarajevske kompanije, koji nas je zamolio da mu ne otkrivamo ime, opisao je kako stvari funkcioništu te zbog čega je stanje nepovoljno za manje, domaće firme.
– Jedan trgovinski lanac tražio nam je 5.000 KM samo da otpočnemo saradnju. Oni to zovu kotizacija ili participacija, jer navodno tim novcem mi učestvujemo u plaćanju kirije. Kada dobavljač plati taj novac onda dostavlja svoje proizvode na police. Kako se ti proizvodi prodaju, trgovinski lanac novac uzima sebi, a dobavljača isplaćuje tek nakon nekoliko mjeseci. Drugim riječima, vi odmah date novac za nabavku robe, platite porez, platite kotizaciju i date svoju robu, a budete isplaćeni za tri mjeseca do godinu dana, naravno samo za onaj dio robe koji se proda. Sve što se ne proda ili propadne ide na vašu štetu. Uz to se vrše stalni pritisci na dobavljače da snize cijene i pristanu na duže rokove plaćanje. Sve to je legalno, i sve je dio normalnog poslovanja, ali je jasno da takav sistem odgovara velikim proizvođačima i distributerima, jer njima nije teško platiti ulaz robe i čekati duži period naplatu. S druge strane, za male, domaće firme to je pogubno i one taj sistem rada jednostavno ne mogu izdržati – kazao je naš sagovornik.
Novi zakon ovdje uvodi određena rješenja. Naime, on zabranjuje lancima da naplaćuju „ulaz“ robe, odnosno postavljanje na policu. Zakon zabranjuje sve vidove uzimanja novca od dobavljača koji se ne tiču isključivo nabavke robe.
Nezakonitim radnjama po novom zakonu smatra se
- radnja trgovca kojom traži ili vrši naplatu od dobavljača za usluge koje se odnose izravno na aktivnost prodaje i nisu uključene u trošak nabave roba
- radnja trgovca kojom traži ili vrši naplatu od dobavljača za usluge koje se odnose na troškove distributivne mreže u trgovini, plasmana i pozicioniranja proizvoda na policama, specijalne prodaje ili promotivne aktivnosti
- radnja trgovca kojom dovodi u neravnopravan i diskriminatorski tretman dobavljača proizvoda prilikom plasmana i pozicioniranja njegovih proizvoda na policama, utvrđivanja marži i načina plaćanja itd.
Pitanje je koliko će se ove mjere primjenjivati i koliko će one dati rezultata u zaštiti domaćih proizvoda.
– Kada kažete da svima osiguravate jednake uslove to zvuči dobro. Ali ako malo razmislite, kada date iste uslove gigantima i lokalnoj firmi, onda je jasno da ta lokalna firma ne može to pratiti i da će ispasti, i možda biti ugašena. Nama treba sistem zaštite jer su naše firme uglavnom male i nerazvijene u poređenju s velikim korporacijama. Za bh. firme se mora osigurati mjesto u trgovinama – navodi naš sagovornik.
Inače, recimo i to da je iz Vlade rečeno da je brisanje odredbe o obaveznoj zastupljenosti domaćih proizvoda u trgovinama bio zahtjev Evropske komisije koji proizilazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da to ujedno predstavlja otklanjanje prepreke za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
(Autor: BiznisInfo)