Autoput predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva, a njihova zastupljenost i umreženost značajan je pokazatelj razvoja jedne države. Pogledamo li situaciju u regiji zapadnog Balkana, vidimo da su razlike značajne među državama.
Hrvatska, sa više od 1.300 kilometara autoputa, prednjači po broju izgrađenih kilometara, dok Crna Gora još uvijek čeka svoje prve kilometer, piše Al Jazeera Balkans.
Grafika: Al Jazeera Balkans
Svakako bolji pokazatelj razvijenosti mreže autoputeva jeste pogled na gustinu mreže autoputeva – koliko je autoputa izgrađeno po jednom kvadratnom kilometru. Tu prednjači Slovenija, koja na svaki kvadratni kilometar ima 34,1 metar autoputa, i time je iznad prosjeka velikog broja članica Evropske unije.
Na drugom mjestu je Hrvatska sa 23,2 metra, zatim Kosovo, koje na nepunih 11.000 kvadratnih kilometara površine ima 170 kilometara autoputa, odnosno 15,6 metara na kvadratni kilometar.
Srbija, koja je površinom najveća, ima 12,4 metara autoputa na kvadratni kilometar površine. Sjeverna Makedonija ima 9,4 metara na kvadratni kilometar, a BiH svega četiri.
Stanje u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 208 kilometra autoputa u posljednjih 20 godina, od toga u Federaciji BiH (autoputa A1 na Koridoru 5C) – 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara.
Autoput kroz Federaciju BiH dio je panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.
Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.
Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali BiH dočekuje 2020. godinu sa manje od trećine planiranih izgrađenih kilometara.
Koje dionice imamo
Kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru Koridora Vc, u prometu je 81 kilometar autoputa od Zenice do Tarčina (koji se nalazi 30 kilometara od Sarajeva), krajnja sjeverna dionica autoputa od Svilaja (mjesta udaljenog 20 kilometara od Slavonskog Broda) do Odžaka (grad na sjeveru BiH) dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovića (naselja u Čapljini) do graničnog prelaza Bijača (na jugu BiH) duga 9,6 kilometara.
U Republici Srpskoj se u posljednjih nekoliko godina aktivno gradilo.
Tako je otvoren autoput ‘9. januar’, koji povezuje Banju Luku i Doboj, u dužini 72 kilometra čija gradnja je koštala 402 miliona eura. Ako se na to doda postojeći autoput koji povezuje Gradišku i Banju Luku, Republika Srpska u 2020. godinu ulazi sa 106 kilometara autoputa.
