Dok Bosna i Hercegovina polako postaje zemlja staraca slušajući politička previranja, stanovništvo, pogotovo u manjim sredinama, živi na rubu egzistencije.
Kakva je svakodnevica stanovništva na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u Rudom?
Mještani Rudog više nemaju ni banku, zbog čega idu u druge sredine. Lokalne vlasti najavljuju nove projekte kako bi sačuvali stanovništvo, ali i privukli turiste.
Dragoljub Bogdanović, načelnik Rudog, kaže da su u pregovorima da vrate jednu banku. On pokušava ukazati da nije sve tako crno.
- Uradili smo projekat puta Štrbci-Zlatibor da probamo turiste sa Zlatibora svući kod nas. Prava informacija drugo je da planiramo praviti put od Rudog prema Mioči. Stigla je i izuzetno dobra firma koja će proizvoditi metalne kontejnere, stotinjak ljudi će početi da radi tu – kaže Bogdanović.
Kako je rekao, problem svih malih sredina je odlazak stanovništva.
– Ako je cilj da se ove male sredine ugase, nama treba reći to. Ne može biti isti podsticaj za zapošljavanje i za dolazak firme u Sarajevu i Banja Luci kao u Rudom i recimo Krupi – naglašava načelnik.
Da bi ove male opštine opstale, stanovnici ističu da je neophodno doći do izmjena zakona o budžetskom sistemu entiteta koje se tiču preraspodjele novca od prihoda, da bi ove male opštine imale priliku za opstanak u Bosni i Hercegovini.
Marija je članica Udruženja žena Rudo koje okuplja žene iz ove lokalne zajednice. Trude se da unaprijede društvene aktivnosti u ovoj opštini koja decenijama unazad ostaje bez stanovnika.
– Okupljamo veliki broj žena te žene sve uglavnom su nezaposlene i one kroz ovo naše udruženje se druže, razmjenjuju iskustva i uspješno savladavaju dosta tehnika kao što su tehnika krojenja, šivenja, pletenja, veza. Da izađu malo iz svakodnevnice svog života da nije samo kuća, djeca porodica, nego da kad su već nezaposlene da malo izađu, što bi rekli da se malo socijalizuju – priča Marija.
Podrška nadležnih potrebna je i u poljoprivrednom sektoru, ali i penzionerima koji u manjim sredinama odlaskom mladih bivaju primorani živjeti sami sa niskim primanjima.
U Rudom se jedan broj građana bavi poljoprivedom, odnosno pčelarstvom, ali i tu imaju problema.
– Jedan od osnovnih problema pčelarstva na našem području je upravo plasman, da budem najblažim meda sumnjivog porijekla. Slaba je kontrola tako da naš med nije konkurentan u tom dijelu, ljudi ne mogu da plasiraju svoje količine upravo zbog cijene – kaže Zoran Đurović, sekretar udruženja pčelara u Rudom.
Izvor: BHRT