Kompanije iz ovog grada većinu proizvoda plasiraju na tržište Evropske unije
Grad Odžak, na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, nalazi se na samoj granici s Evropskom unijom, a privrednici su potpuno orijentirani prema EU.
Od graničnog prijelaza su udaljeni tek deset minuta pa je za njih granica samo administrativni način prelaska u susjednu Hrvatsku. Priželjkuju i sanjaju dan kada će Bosna i Hercegovina biti dio Evropske unije i kada granica više neće biti.
Najkvalitetniji profil plastične stolarije u svijetu radi se u Odžaku. I svaki prozor odavde ide u Nizozemsku, Njemačku, Austriju i Hrvatsku. Sve ono što se ovdje napravi zadovoljava sve evropske standarde.
– Bez Evropske unije ne možemo nigdje ni maknuti. Prvi bih ja zatvorio firmu jer kome ću ja plasirati svoj proizvod, ako ne prema EU. Mi trebamo Evropsku uniju, da bar razmišljaju naši političari kao što ja razmišljam. Jer mi stvarno trebamo EU. Bez EU mi smo nula – kaže vlasnik firme za proizvodnju plastične stolarije Alaga Mehinić.
Nekoliko stotina metara dalje, ponovno nalazimo na veliku tvornicu proizvodnje ambalaže za pakiranje u kojoj je zaposleno 50 radnika iz ovog područja. Radili ovdje u Odžaku ili u nekoj od zemalja Evropske unije, gotovo je isto. Izvoze u pet evropskih zemalja i uvjeti rada su evropski.
– Možda je nas uslovilo, na neki način, što smo deset minuta od granice. Granični prelaz nam je jako mnogo donio. Kada sam došao ovdje, pravio sam neko poređenje sa Goraždem koje je jako dobar privredni centar u Bosni i Hercegovini. Rekao sam: ‘Dok oni dođu do Odžaka, mi smo u Njemačkoj ili Švicarskoj’. Tako da smo se time vodili i na taj način smo razvijali naše proizvode i naš pogon, našu firmu i naše ljude – objašnjava direktor firme za proizvodnju ekstrudirane polietilenske ambalaža za pakiranje Sean Vajzović.
Načelnik Odžaka nam kaže da se Odžak nalazi na odličnoj poziciji te da im je koridor 5C i most na rijeci Savi donio ogromne mogućnosti. Priželjkuje da budu industrijsko središte.
– To najviše osjetimo kad naša dijaspora ide kući. Kada su gužve ogromne, kada puno šlepera prolazi preko ovog prostora. Nama je malo sve neobično. Ali to je neka naša razvojna perspektiva, da budemo ulaz u Evropsku uniju i izlaz iz EU u Bosnu i Hercegovinu, da budemo jedna vrsta kapije naše države – smatra načelnik Anes Osmanović.
Bosnu i Hercegovinu s Republikom Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, dijeli gotovo hiljadu kilometara granice. A to je najbolje vidljivo u Posavini čiji su privrednici oslonjeni na EU.
– Kada ta granica nestane, čemu se ja nadam, i ona mora nestati, a tu je politika zadužena i zaslužna da to učini. I onda će to biti prostor u kome će ljudi gledati kako nas Sava povezuje, a ne kako nas granica na Savi dijeli – kaže generalni konzul Republike Hrvatske u Tuzli Ivan Bandić.
Uvijek je zanimljivo u ovakvim mjestima vidjeti kako ljudi odavno žive standarde Evropske unije, a s druge strane, kako ne mogu shvatiti da ih od ukidanja administrativne granice dijele političari ove zemlje koji se ne žele ili neće dogovoriti o njenoj budućnosti, izvijestio je BHRT.