Cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj, nakon jednog perioda mirovanja, nažalost ponovo će biti korigovane na više u narednih nekoliko dana, ali i sedmica, jer će naftni distributeri biti primorani na to, što zbog održavanja rentabilnosti u svom poslovanju, tako i novih turbulencija na globalnom tržištu i rasta rafinerijskih cijena.
Otkriva ovo za “Glas Srpske” direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić, pojašnjavajući kako nije tajna da je naftno tržište Republike Srpske, zbog zavisnosti od uvoza, direktno oslonjeno na kretanje cijena nafte i naftnih derivata na evropskom tržištu.
Do novih turbulencija i rasta cijena barela nafte došlo je jer trgovci i berzanski mešetari smatraju da će nakon ukidanja strogih kovid mjera u Kini doći do ubrzanog rasta njihove ekonomije i potražnje za naftom, s obzirom na to da je ova zemlja najveći svjetski uvoznik “crnog zlata”. Međunarodna agencija za energiju čak je iznijela prognoze da će zahvaljujući Kini globalna potražnja za naftom u ovoj godini dosegnuti rekordnih 101,7 miliona barela dnevno.
Prema riječima Bajića do novog rasta cijena na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj bi sigurno došlo u narednim danima i da nije bilo ovih novih berzanskih turbulencija, jer, kako je istakao, domaći distributeri već izvjesno vrijeme rade sa maržama koje su daleko manje od onih utvrđenih vladinom uredbom.
– Pošto je u januaru, po običaju slab promet, distributeri se do sada nisu odlučivali da povećavaju cijene na pumpama i pored većih ulaznih troškova. Međutim, okolnosti nas tjeraju da cijene opet korigujemo na više, pogotovo jer su i rafinerijske cijene dizela skočile za sedam feninga po jednom litru. Nažalost situacija se dodatno komplikuje zbog Kine, ali i 5. februara kada na snagu stupa prošireni evropski embargo na rusku naftu – kaže Bajić, dodajući kako je u ovakvim okolnostima vrlo teško praviti bilo kakve procjene za koliko će cijene na domaćim pumpama biti korigovane.
Podsjećanja radi zabrana Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije stupila je na snagu u decembru, ali će embargo od 5. februara biti proširen i na naftne derivate koji se transportuju morem. Pojedini evropski analitičari navode da će ova nova zabrana najverovatnije izazvati određene probleme u isporukama i snabdijevanju dizelom, jer je Rusija u proteklim godinama bila najveći dostavljač dizela u Evropsku uniju, pošto evropske rafinerije ne proizvode dovoljno da bi zadovoljile potražnju. Oni čak navode da bi cijena dizela u ovom kvartalu mogla dostići čak iznos od 200 dolara po jednom barelu, jer sankcije mogu prouzrokovati globalni manjak. S druge strane ima i onih koji smatraju da nakon 5. februara ipak neće doći do nestašica, jer će, kako su istakli, procvjetati crno tržište te će tankeri sa ruskom naftom prolaziti ispod radara. Na taj način posrednici će puniti svoje džepove, a krajnji korisnici, vozači, plaćati peh jedne, kako ju je nazvao Bajić, sulude politike zemalja EU.
– Cijene nafte zbog ovakvih i sličnih stvari variraju, ali treba znati da su rafinerije te koje određuju konačnu cijenu naftnih derivata. Mi se samo s maržom ugrađujemo. A rafinerije vrlo često kalkulišu. Ima tu mnogo mutnih poslova. Ubijeđen sam da veliki igrači prije uvođenja ovakvih i sličnih sankcija sebe unaprijed obezbijede sa određenim količinama nafte i naftnih derivata. Nađu i alternative snabdjevače, koji im preprodaju rusku naftu. Na kraju sve to plate mali – poručio je Bajić.
Uprkos tome što evropske vlasti i kompanije pokušavaju da prekinu veze sa Rusijom nakon početka rata u Ukrajini Evropa je prošle godine iz te zemlje uvezla skoro polovinu potrebne količine dizela. Prema zvaničnim podacima, ovaj uvoz iz Rusije je tokom januara ove godine iznosio 770.000 barela nafte, što je najviše od marta prošle godine.
