Ukupan javni dug na globalnom nivou iznosi 111 biliona dolara u 2025. godini, što je porast od 8,3 biliona u odnosu na 2024. Zajedno, SAD i Kina drže 51,8% svjetskog državnog duga.
Iako je globalni javni dug niži u realnim vrijednostima nego u periodu pandemije, on ostaje tvrdoglavo visok na nivou od 111 biliona dolara.
Američko zaduženje prelazi 38 biliona dolara u 2025. godini, što iznosi 125% BDP-a.
Tokom posljednjih pet godina, neto kamatna plaćanja na nacionalni dug skoro su se utrostručila. Predviđa se da će se do 2035. ponovo udvostručiti i dostići 1,8 biliona dolara godišnje.
Sa dugom od 18,7 biliona dolara, Kina je na drugom mjestu. U 2025. godini, dug je porastao za gotovo 2,2 biliona dolara, što je rezultat državnih podsticaja i slabijih prihoda od zemljišta zbog posrnulog sektora tržišta nekretnina.
Kao što vidimo, Japan slijedi sa 9,8 biliona dolara duga, što je jednako 230% BDP-a. Iako dug ostaje izuzetno visok, nova premijerka zemlje, Sanae Takaichi, predlaže 92,2 milijarde dolara potrošnje kroz podsticajne mjere i subvencije.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska zaokružuju najveće zadužene države, obje blizu nivoa od 4 biliona dolara. Francuska, naročito, prolazi kroz značajnu političku nestabilnost usljed spornih prijedloga o budžetskim rezovima, pri čemu je u posljednje dvije godine mijenjala pet premijera, prenosi Bankar.me.