Izbijanje pandemije koronavirusa moglo bi uticati na sigurnost snabdijevnaja hrane i cijene. Globalna pandemija narušava dostupnost radne snage i lanac snabdijevanja.
– Rizikujemo nadolazeću prehrambenu krizu ukoliko se brzo ne poduzmu mjere kako bismo zaštitili najugroženije, održali globalne lance snabdijevanja hranom i ublažili utjecaj pandemije na prehrambeni sistem – kazali su iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), prenosi BiznisInfo.
FAO je kazao kako se poremećaji mogu očekivati u aprilu i maju.
Ograničenja kretanja i “averzija” od strane radnika mogu omesti poljoprivredu, navodi FAO. Prerađivači hrane, koji obrađuju veliku većinu poljoprivrednih proizvoda, također bi mogli biti spriječeni u svom poslu.
– Osim toga, već vidimo izazove i u pogledu logistike koja uključuje kretanje hrane (nemogućnost premještanja hrane iz tačke A u tačku B) i uticaja pandemije na stočarstvo zbog smanjenog pristupa stočnoj hrani, te smanjene kapacitete klaonica (zbog logističkih ograničenja i nedostatka radne snage), slično onome što se dogodilo u Kini – rekli su iz FAO-a.
Do sada su poremećaji minimalni jer su zalihe hrane bile odgovarajuće.
Međutim, skokovi cijena vjerovatniji su za proizvode veće vrijednosti poput mesa i brzo pokvarljivih roba, a ne za glavne proizvode (npr. žitarice) kojih još ima u dovoljnoj količini, rekao je FAO.
Meso može biti problematično
Fitch Solutions je saopštio da je globalno snabdijevanje hranom relativno obilno s pozitivnim izgledima za 2020. do 2021. zahvaljujući blagim vremenskim uslovima u ključnim proizvodnim regijama.
– Proizvodnja žitarica na razvijenim tržištima obično se obavlja na velikim farmama u područjima niske gustoće naseljenosti koje su manje sklone zarazi. No, radno intenzivni sektori poput plantaža (npr. palminog ulja) i prerade (npr. mesa) su više izloženi riziku zaraze zaposlenika, pa time i privremenim mjerama zatvaranja – rekli su iz Fitch Solutionsa u nedavnoj bilješci.
Naprimjer, najveća malezijska oblast za proizvodnju palminog ulja, Sabah, naredila je zatvaranje plantaža palminog ulja u tri okruga nakon što su neki radnici testirani pozitivno na koronavirus.
Trgovinska ograničenje
Iako postoje adekvatne zalihe osnovnih proizvoda, bez obzira na radnu snagu i logističke izazove, bilo kakva ograničenja zemalja koje imaju strateške zalihe povećala bi globalni rizik.
– Neke bi zemlje mogle pribjeći trgovinskim ograničenjima ili pravljenju agresivnih zaliha u nastojanju da obezbijede sigurnost hrane, što bi moglo brzo eskalirati i podići cijene žitarica i uljarica – rekao je Fitch Solutions.
Među glavnim poljoprivrednim proizvođačima koji su primijenili izvozna ograničenja su Vijetnam koji je ograničio izvoz riže i Rusija koja je zaustavila izvoz prerađenih žitarica. Kazahstan je također obustavio izvoz pšeničnog brašna, heljde, šećera, suncokretovog ulja i nešto povrća.
Takvi koraci mogli bi dovesti do ubrzavanja inflacije cijena hrane u vrijeme kada su potrošači zabrinuti zbog zastoja i stvorili su vlastite zalihe kod kuće.
– Potencijalna provedba mjera protekcionizma na nivou države u pokušaju zaštite sigurnosti hrane, poput ograničenja izvoza ključne robe ili agresivnog stvaranja državnih zaliha, također može značajno narušiti globalno snabdijevanje hranom – rekli su iz Fitch Solutionsa.
Zemlje koje su najviše izložene povećanju inflacije cijena hrane uključuju države s velikim udjelom uvoza u domaćem lancu snabdijevanja, poput zemalja Bliskog Istoka, Kine, Japana i Južne Koreje.
BiznisInfo.ba