Beogradska berza objavila je danas da je promijenjena vlasnička struktura u Naftnoj industriji Srbije tako što je ruski Gazpromnjeft prenio svoj udio od 5,15 posto na “Gazprom”.
Iz dokumenata objavljenih na Beogradskog berzi vidi se da je Gazpromnjeft svoj vlasnički udio u NIS-u smanjio sa 50 na oko 44,85 posto.
Istovremeno je Gazprom svoj udio u NIS-u povećao sa 6,15 na 11,30 posto.
Preostali vlasnici NIS-a su država Srbija sa udjelom od 29,87 posto, a preostale akcija posjeduju građani, sadašnji i bivši radnici i drugi manjinski dioničari.
Sjedinjene Američke Države su 10. januara uvele sankcije Gazpromnjeftu i njenim podružnicama, kojima, između ostalog, pripada i Naftna industrija Srbije.
Sankcije uvedene NIS-u treba sutra da stupe na snagu.
Amerikanci su zahtijevali da Rusi izađu iz NIS-a do kraja februara, a NIS je uputio zvaničan zahtjev Odjeljenju za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD za odlaganje sankcija.
Produžetke do 90 dana podržali su i Beograd i Budimpešta, s obzirom na značaj koji NIS ima i za snabdijevanje naftom mađarskih kompanija, ali i za privredu u regionu.
Odluku američke administracije čeka i hrvatski ЈANAF, koji je takođe tražio odlaganje kako bi NIS isporučio ugovorene količine naftovodom do kraja 2026.
Bivši ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil tvrdio je da je za Srbiju jedino održivo rješenje izlazak ruskog kapitala iz NIS-a, navodeći da se kapital Naftne industrije koristi za “finansiranje rata u Ukrajini”.
Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov poručio je da NIS ni u kom slučaju ne može biti predmet nacionalizacije.
Oko 80 posto derivata koji se prodaju u Srbiji je iz NIS-a, a 60 posto u maloprodaji, NIS ima 12.000 zaposlenih i puni najmanje 2,5 posto budžeta na godišnjem nivou, prenosi RTRS.