Fortenova grupa je konačno saopćila poslovne rezultate u prošloj i prvoj polovini ove godine.
Kako su naveli, cijela Fortenova grupa ostvarila je ukupni konsolidirani prihod od 5,4 milijarde eura, što je 30 posto više nego predlani. Toliki rast, prije svega, zasluga je Mercatora koji je lani prvi put posve integriran u sistem grupe.
Bez Mercatora, ostala poslovna područja Fortenove rasla su ukupno 14 posto u odnosu na pretprošlu godinu. Mercator je u Fortenovino poslovanje integriran od 1. maja predlani, piše hrvatski portal Danica.
18 ključnih kompanija
Konsolidirana prilagođena dobit iz operativnog poslovanja rasla je više od 20 posto i ukupno je iznosila 310 miliona eura, uz pozitivan neto rezultat. Neto dug je na kraju prošle godine bio oko 1,1 milijardi eura, kažu u kompaniji.
Fortenova grupa ostvarila je prošle godine skromnu neto dobit od tek 27 miliona kuna, odnosno oko 3,6 miliona eura. U cijeloj grupi lani je radilo nešto više od 45.000 zaposlenih.
Inače, core poslovanje uključuje 18 ključnih kompanija. To su: Konzum (HR i BiH), Tisak, Jamnica, Sarajevski kiseljak, Roto dinamic, Zvijezda, Dijamant, PIK Vrbovec, Agrolaguna, Belje, PIK Vinkovci, Vupik te Mercator (HR, SLO, Srbija, BiH i Crna Gora).
Gubitak u prvom polugodištu
U prvih šest mjeseci ove godine Fortenova grupa imala je 2,7 milijardi eura ukupnih prihoda, što je 9 posto više nego u istom razdoblju lani.
No, Fortenova grupa u prvom je polugodištu poslovala s gubitkom od čak 40,5 miliona eura (oko 305 miliona kuna). To je čak 12 puta veći gubitak nego u istom razdoblju lani.
Rast svih troškova
Pritom je segment prodaje (Konzum, Mercator, Roto, Tisak) ostvario 19 posto manju operativnu dobit (profit prije kamata i poreza), a poljoprivreda (Belje, Pik Vinkovci, Vupik, Agrolaguna) je podbacila 27 posto.
Divizija hrane i pića (Jamnica, Kiseljak, Zvijezda, Dijamant, Pik Vrbovec) ostvarila je u prvom polugodištu čak 55 posto nižu operativnu dobit nego u istom polugodišnjem razdoblju prošle godine.
“Na smanjivanje operativne dobiti utjecali su primarno velik rast troškova struje i sirovina, rast plaća kao i ograničavanja maksimalnih prodajnih cijena za određene kategorije proizvoda od strane vlada u regiji”, tumače u Fortenovi.
