Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Ekonomski institut Sarajevo organizovali su danas u Sarajevu stručni skup „Finansijska pismenost u Federaciji BiH: nalazi baznih istraživanja i pravci djelovanja“.
Skup je bio posvećen predstavljanju rezultata istraživanja finansijske pismenosti građana i učenika srednjih škola te definisanju prioriteta za njeno unapređenje u narednom periodu.
Skup je organizovan u okviru Projekta unapređenja finansijske pismenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji obuhvata provođenje baznih istraživanja, izradu analitičkih izvještaja i preporuka, pripremu Akcionog plana za unapređenje finansijske pismenosti, kao i razvoj edukativnih materijala.
57,4 boda od 100
Finansijska pismenost odraslih u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 57,4 boda od 100, dok je 47,1 posto obuhvaćenih srednjoškolaca ispod osnovnog nivoa finansijske pismenosti. Ovi nalazi predstavljeni su danas u Sarajevu na stručnom skupu „Finansijska pismenost u Federaciji BiH: nalazi baznih istraživanja i pravci djelovanja“, koji su organizovali Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Ekonomski institut Sarajevo u okviru projekta unapređenja finansijske pismenosti.
Istraživanja su obuhvatila odraslo stanovništvo i učenike trećih i četvrtih razreda srednjih škola, a njihovi rezultati poslužit će kao osnova za utvrđivanje prioriteta, pripremu Akcionog plana i razvoj edukativnih materijala prilagođenih različitim ciljnim grupama.
Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo prof. Muamer Halilbašić ukazao je na jaz između poznavanja osnovnih finansijskih pojmova i njihove primjene u svakodnevnom životu. Prema rezultatima istraživanja odraslih, inflaciju prepoznaje 84,5 posto ispitanika, a kamate na kredit 80,7 posto, dok je razumijevanje diversifikacije rizika i složenog prinosa znatno slabije.
Srednjoškolci zaostaju
„Ono što nam je problem i na čemu moramo da radimo jeste razvoj generalno finansijskog tržišta, ponuda veće lepeze finansijskih instrumenata gdje bismo mogli plasirati naša sredstva“, istakao je Halilbašić, naglašavajući i potrebu za transparentnijim informacijama o troškovima finansijskih proizvoda kako bi građani mogli upoređivati ponude različitih banaka.
Govoreći o srednjoškolcima, Halilbašić je naglasio važnost ranog uključivanja finansijskog obrazovanja u nastavni proces, uz korištenje pristupa i materijala prilagođenih uzrastu učenika.
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić istakao je da finansijska pismenost ima važnu ulogu u zaštiti građana i očuvanju stabilnosti bankarskog sektora, posebno u vremenu ubrzanih digitalnih promjena i sve složenijih finansijskih usluga.
Jedna od osnovnih preventivnih mjera
„Mi finansijsku pismenost vidimo kao jednu od osnovnih preventivnih mjera za zaštitu stabilnosti i sigurnosti bankarskog sektora“, poručio je Mahmuzić.
Rezultati istraživanja pokazuju i da 78,2 posto odraslih plaća račune na vrijeme, dok dugoročne ciljeve postavlja 40,5 posto, a sistematski planira i prati svoje finansije svega 16,2 posto ispitanika. U oblasti digitalne sigurnosti, 39,4 posto provjerava sigurnost web-stranica, što dodatno ukazuje na potrebu jačanja praktičnih finansijskih i digitalnih vještina.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica podržao je uključivanje finansijske pismenosti u formalno obrazovanje i ukazao na potrebu razvoja alternativnih mogućnosti ulaganja. Istakao je da podaci o depozitima stanovništva ukazuju na štednju građana, ali i na ograničenu razvijenost domaćeg finansijskog tržišta, posebno tržišta kapitala.
Potrebno koordinisano djelovanje
Mahmuzić je zaključio da unapređenje finansijske pismenosti zahtijeva koordinisano djelovanje institucija, obrazovnog sistema i finansijskog sektora.
Zaključci skupa bit će važan doprinos izradi Akcionog plana, s ciljem sistemskog unapređenja finansijskih znanja, odgovornijeg donošenja odluka i veće sigurnosti građana u korištenju finansijskih usluga, saopćila je Agencija za bankarstvo Federacije BiH.
