Ponuda i potražnja za hranom na globalnim tržištima trenutno su uravnotežene, ali će vrijednost uvoza ove godine poskočiti zbog viših troškova transporta i većeg obima uvezene hrane, procjenjuje agencija Ujedinjenih naroda FAO.
Vrijednost uvoza hrane će poskočiti u 2017. za 10,6 posto u odnosu na prošlu godinu i premašiti 1.300 milijardi dolara, navodi FAO u četvrtak u najnovijim detaljnim prognozama za globalna tržišta hrane.
FAO objavljuje prognoze za sve osnovne prehrambene namirnice u proljeće i u jesen.
U najnovijem izvještaju napominju da će skok troškova uvoza biti posebno izražen u najslabije razvijenim, te siromašnim zemljama-uvoznicama i onima u supsaharskoj Africi, i to zbog pojačanog uvoza mesa, šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda i uljarica.
Vrijednost uvoza bi trebala porasti u svim kategorijama prehrambenih proizvoda uz izuzetak ribe, i to zbog snažnog rasta sektora akvakulture koji uspijeva podmiriti skok potražnje za tom prehrambenom namirnicom, objašnjavaju u FAO-u.
Ocjenjuju ujedno da su globalna tržišta trenutno dobro snabdjevena svim osnovnim prehrambenim namirnicama, unatoč mogućim razlikama među pojedinim zemljama odnosno regijama.
Predviđaju da će cijene pšenice ostati stabilne u predstojećem periodu, posebno u prvoj polovini poljoprivredne sezone. Visok nivo proizvodnje žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, trebala bi pak jamčiti žestoku konkurenciju među vodećim izvoznicima tih vrsta žitarica, dodaju.
Proizvodnja uljarica bi trebala u sezoni 2016/2017. poskočiti na rekordan nivo zahvaljujući ponajprije izvanrednom urodu soje. Prve naznake signaliziraju dobro snabdijevanje i u sezoni 2017/2018. što dodatno pritišće njihove cijene.
Proizvodnja mesa bi trebala stagnirati treću godinu zaredom, zbog očekivanog pada u Kini, dok bi proizvodnja mlijeka trebala porasti za 1,4 posto.
Cijene hrane u maju ponovo porasle
Odvojeno su iz FAO-a izvijestili da je indeks korpe osnovnih prehrambenih proizvoda u maju porastao nakon dvomjesečnog perioda pada, za 2,2 posto u odnosu na april, dosegnuvši prosječnih 172,6 bodova. U odnosu na prošlogodišnji maj njegova vrijednost je viša za nekih 10 posto.
Rast FAO-ovog indeksa u maju odražava poskupljenje svih sastavnica korpe uz izuzetak šećera, čije su cijene pale za 2,3 posto, kliznuvši na najniži nivo u nešto više od godinu dana. U FAO-u taj pad objašnjavaju neočekivano visokom nivou proizvodnje u najvećem svjetskom izvozniku Brazilu i slabljenjem njegove valute reala koji je preusmjerio proizvođače na izvoz šećera.
Najviše su u maju poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 5,1 posto u odnosu na april, odnosno za čak 51 posto u odnosu na prošlogodišnji maj. U FAO-u izdvajaju snažnu domaću potražnju za maslacem u Europi i Sjevernoj Americi.
Povoljne prognoze za žitarice
FAO odvojeno predviđa i kontinuirano povoljnu ponudu i potražnju za žitaricama u 2017/2018. godini.
Prema trenutnim prognozama agencije UN-a ove godine u svijetu bi trebalo biti proizvedeno ukupno 2,594 milijarde tona žitarica, čime bi proizvodnja trebala tek neznatno pasti ispod prošlogodišnjeg nivoa.
Pritom bi se proizvodnja pšenice trebala smanjiti za 2,2 posto, dok bi proizvodnja kukuruza trebala porasti za 1,4 posto, procjenjuju u FAO-u.
Ukupna potražnja za žitaricama bi trebala u 2017/2018. dosegnuti rekordnih 2,584 milijardi tona, izračunali su u agenciji UN-a, uz blagi pad potražnje za pšenicom i nešto izraženiji rast potražnje za kukuruzom.
Zalihe žitarica bi se trebale na kraju sezone zadržati nadomak rekordnih nivoa i iznositi 703 miliona tona, procjenjuju u FAO-u.
Nakon tri godine rasta obim trgovine žitaricama bi se trebao u 2017/2018. smanjiti, i to za 1,2 posto, na 391 miliona tona, najvećim dijelom zbog očekivane slabije uvozne potražnje za pšenicom i kukuruzom, stoji u izvještaju.
