Nakon što se prošle zime Evropa suočavala sa skupim energentima zbog rata u Ukrajini, ove bi godine sukob između Izraela i Hamasa mogao dodatno uzdrmati energetska tržišta.
Iako su tržišta za sada relativno mirna, taj bi sukob mogao poremetiti odnose Evrope s Bliskim istokom ili čak uvući Iran u izravnu konfrontaciju s Izraelom i njegovim zapadnim partnerima, piše Politico.
Evropska povjerenica za energetiku Kadri Simson rekla je da je Evropa “opremljena da se suoči sa skučenošću globalnog tržišta nafte i dizela” jer su ‘naučili lekciju‘ nakon ruske invazije na Ukrajinu.
– Pokušavamo dobro razumjeti sve naše ranjivosti kako bismo ih najbolje riješili i tako bili spremni za sve incidente ili hitne situacije – poručila je.
Kako bi preduhitrila bilo kakve potencijalne poremećaje, Evropska unija je prošle sedmice održala niz sastanaka sa zemljama koje proizvode naftu”, Norveškom, Alžirom i Nigerijom, prenosi Jutarnji list.
– Istočni Mediteran važno je poprište za evropsku energetsku sigurnost, s obzirom na to da je evropska energetska tranzicija još uvijek upletena u geopolitičke neizvjesnosti – rekla je Simson.
Sukobi u Gazi, i u manjoj mjeri duž izraelske sjeverne granice s Libanom, imali su samo ograničen uticaj na tržište nafte. Nakon vijesti o napadu Hamasa 7. oktobra i odgovoru Izraela došlo je do rasta cijena, ali je ove sedmice referentna vrijednost nafte Brent pala za 4,2 odsto, odnosno na oko 81 dolar po barelu što je nivo prije početka sukoba.
Tako se nije ponovila situacija iz 1973. godine, kada je Jomkipurski rat između Izraela i njegovih susjeda potaknuo velike arapske proizvođače da uvedu embargo na izvoz izraelskim saveznicima. Velikim dijelom i zbog toga što su odnosi zalivskih zemalja s Izraelom puno bolji nego tada.
Stručnjaci stoga vjeruju da će zalihe nafte, ako se sukob ne proširi, ostati manje-više stabilne. Najveći rizik predstavlja Iran jer bi, u najgorem slučaj, širenje sukoba moglo dovesti do toga da ta zemlja poremeti plovidbu iz arapskih zemalja Zaliva kroz Hormuški tjesnac.
– Ako Izrael počne napadati iransku teritoriju i Iran, posljedica toga je da treba manje izvoziti, a onda Kina nema dovoljno sirove nafte i treba je kupovati negdje drugdje, što dovodi do vrtoglavog skoka globalnih cijena. To je čitava spirala koja se odmah pokreće – rekao je Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u energetskoj obavještajnoj firmi Kepler.
S druge strane, tržišta gasa su već pod uticajem rata jer je Izrael ‘zatvorio svoje slavine‘ na gasskom polju Tamar u moru, nekoliko sati nakon Hamasovog iznenadnog napada. Iako proizvodi relativno malo gasa (oko 21 milijardu kubnih metara u usporedbi s ruskim 618 milijardi), Izrael je ključni izvoznik za Egipat u kojem su takvi zastoji snabdijevanja uzrokovali redovne nestanke struje.
Svaka eskalacija s Iranom mogla bi uticati na tržište gasa jednako kao na tržište nafte jer se trećina svjetskog ukapljenog prirodnog gasa i šestina njegove nafte otprema upravo kroz Hormuški tjesnac.
– Iz perspektive evropskog određivanja cijena gasa, još uvijek izgledamo relativno dobro i to je uglavnom uzrokovano slabom potražnjom. Mnogi industrijski potrošači i dalje koriste osjetno manje gasa nego prije prošlogodišnje energetske krize – rekao je Tom Marzec-Manser, voditelj analitike gasa u robnoj obavještajnoj firmi ICIS. Dodaje kako je sukob u Ukrajini imao znatno veći uticaj na EU od onog u Gazi.
Prema Evropskoj komisiji, zemlje članice kolektivno su smanjile gotovo 20 odsto svoje potrošnje prirodnog gasa uoči prošle zime, industrija je usporila proizvodnju, a obnovljivi izvori energije igraju puno veću ulogu u proizvodnji električne energije.
Uprkos tome, potrošnja je ponovno narasla u oktobru i to prvi put od početka rata, što je rani znak da bi preduzeća mogla pokušati obnoviti svoj prijašnji nivo produktivnosti, prenosi Jutarnji.hr.
