Rat Rusije protiv Ukrajine imat će ozbiljan učinak na ekonomije daleko izvan neposrednog područja sukoba, prema novom istraživanju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
U svojoj prvoj ekonomskoj prognozi od početka rata, EBRD je smanjio prognozu rasta za 2022. za regije u kojima posluje na 1,7 posto, što je za 2,5 posto manje u odnosu na prethodnu prognozu. Predviđa se snažniji rast u ovim regijama od 5 posto u 2023.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, EBRD predviđa da će naša ekonomija ove godine rasti za 2,3 posto. To je 0,7 posto manje u odnosu na prethodnu procjenu.
Naredne godine se očekuje rast od 3 posto.
Opisujući učinke rata kao “najveći šok opskrbe barem od ranih 1970-ih”, Banka predviđa da će povećani trošak roba kao što su hrana, nafta, plin i metali imati dubok utjecaj na ekonomije, posebno one u zemljama sa nižim prihodima.
Rusija i Ukrajina opskrbljuju nerazmjerno visok udio robe, uključujući pšenicu, kukuruz, gnojivo, titan i nikal.
EBRD djeluje u mnogim ekonomijama u nastajanju, protežući se kroz istočnu, centralnu i jugoistočnu Evropu, centralnu Aziju, Tursku te južni i istočni Mediteran.
Nove prognoze temelje se na nizu pretpostavki o događajima u nadolazećim mjesecima, te stoga imaju visok stepen neizvjesnosti.
Ipak, jasno je da će mnoge ekonomije biti ozbiljno pogođene i da će neke patiti više od drugih.
Na primjer, EBRD očekuje da će ukrajinski BDP ove godine pasti za 20 posto, a ruski za 10 posto. Ranije je predviđano je da će ukrajinski BDP ove godine porasti za 3,5 posto, a ruski za 3 posto.
Beata Javorcik, glavna ekonomistica EBRD-a, rekla je: “Rat protiv Ukrajine ima dubok utjecaj na privrede u regijama EBRD-a, kao i na globalnom nivou. Inflatorni pritisci su već bili iznimno visoki i čini se da će sada biti još gore, što će imati nerazmjeran utjecaj na mnoge zemlje s nižim dohotkom u kojima radimo.”
Evropa je također doživjela najveće prisilno raseljavanje ljudi od Drugog svjetskog rata, a izvještaj ispituje potencijalne posljedice ove migracije.
Kvalificirani radnici iz Ukrajine mogu dugoročno pružiti poticaj nekim ekonomijama, naročito u zemljama sa starim stanovništvom. No, kratkoročno gledano, ekonomije se suočavaju s fiskalnim pritiscima i administrativnim izazovima jer povećavaju stambeno zbrinjavanje, zdravstvenu skrb i školovanje.
Niz zemalja također je najavilo veće ciljeve za vojnu potrošnju nakon invazije na Ukrajinu koju predvodi Ruska Federacija.
Predviđanja EBRD-a pretpostavljaju da je prekid vatre postignut u roku od nekoliko mjeseci, nakon čega će ubrzo uslijediti početak velikih napora obnove Ukrajine koji će dovesti BDP do kraja 2023. godine blizu, ali još uvijek ispod, prijeratnog nivoa.
Očekuje se da će sankcije Rusiji ostati u doglednoj budućnosti, osuđujući rusku ekonomiju na stagnaciju 2023. (nakon oštrog pada BDP-a 2022.), s negativnim preljevima na niz susjednih zemalja u istočnoj Europi, Kavkazu i središnjoj Aziji.
