Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) želi kupiti Grenland od Danske. Danski zvaničnici odbacili su ideju o prodaji najvećeg ostrva na svijetu.
No, postavlja se pitanje koliko bi koštala kupovina Grenlanda. Kako piše CNN Business, a prenosi BiznisInfo, sve zavisi od toga koliko bi Sjedinjene Države “očajno” željele ovu teritoriju te koji su pravi motivi iza ove namjere.
Prema nekim istorijskim činjenicama, to bi bilo najmanje milijardu dolara, ali prema nekim procjenama možda i do 1.000 milijardi.
Naime, 1946. godine Sjedinjene Američke Države su već ponudile Danskoj 100 miliona američkih dolara za Grenland. To je jednako 1,3 milijardi dolara današnjeg novca, kada se uzme u obzir inflacija.
No, čak i kada bi Danska bila spremna za prodaju, ovaj iznos vjerovatno je ne bi privukao. Neki raniji slični ugovori pokazuju koliko bi Vašington bio spreman platiti.
Amerika je 1917. kupila ono što danas zovemo Američkim djevičanskim ostrvima od Danske za 25 miliona dolara u zlatu, što u današnjem novcu iznosi 500 miliona dolara.
Također je kupila Aljasku od Rusije 1867. godine za 7,2 miliona dolara i veliku teritoriju Luizijane od Francuske 1803. godine za 15 miliona dolara.
Aljasku su kupili za smiješan iznos koji je jednak 125 miliona dolara današnjeg novca.
Grenland bi bio mnogo skuplji.
Iwan Morgan, sa Londonskog instituta za Ameriku, rekao je da bi kupovina Grenlanda danas bila veoma komplikovana i da bi uključivala ugovore i zakonske procese u Danskoj, SAD-u i na Grenlandu, te vjerovatno u Evropskoj uniji, te da je upitno da li bi se sve to moglo provesti.
– Čak i ako bi postigli dogovor, cijena bi bila ekstremno visoka i mjerila bi se milijardama, možda i hiljadama milijardi – rekao je on.
Grenland je već dom za najsjeverniju američku vojnu bazu – Thule Air Base. Radar koji se tamo nalazi može detektovati dolazeće interkontinentalne rakete i dosegnuti hiljade milja unutar ruske teritorije.
Neiskorištena nalazišta nafte, gasa i minerala također mogu biti privlačna za Trampa jer se utrka za ovim resursima na Arktiku zaoštrava.
No, Morgan smatra da je Trampov glavni motiv to što želi kupovinu Grenlanda napraviti svojom zaostavštinom. On smatra da bi se Tramp, ako osvoji drugi predsjednički mandat, mogao ozbiljno posvetiti pokušaju kupovine ostrva.
Stručnjaci se slažu da Grenland sigurno ne bi donio brzu zaradu SAD-u. Riječ je o slabo razvijenom području koje nema infrastrukturu za velike projekte.
– Teško je vjerovati da je Tramp toliko zainteresovan za energiju i minerale. Veoma je malo istraživanja provedeno na Grenlandu, a uslovi su veoma teški, obzirom da je većina teritorije pokrivena snijegom i ledom – rekao je Tim Boersma sa Univerziteta Columbia.
Osim toga, Amerika bi morala pokriti troškove posljedica topljenja leda, što bi uključivalo i socijalne troškove.
BiznisInfo.ba
