Istraživanje Evropske centralne banke (ECB) pokazalo je da protekcionizam trgovinske politike može povećati, prije nego smanjiti trgovinski deficit zemlje koja odluči da ga sprovodi.
U namjeri da smanji veliki trgovinski deficit, američki predsjednik Donald Tramp je predložio niz protekcionističkih mjera, poput novih uvoznih carina.
SAD se već povukao iz trgovinskog sporazuma sa zemljama u pacifičkoj regiji, a zatražio je i analizu Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA). Bijela kuća takođe želi da preispita odnose sa pojedinim trgovinskim partnerima, uključujući ključne – Njemačku i Kinu, koje više izvoze u SAD nego što iz te zemlje uvoze.
U analizi ECB se smatra da liberalizacija globalne trgovine i uvoz jeftinijih intermedijarnih proizvoda poboljšavaju konkurentnost i pomažu kompanijama da zadrže prednost u odnosu na međunarodnu konkurenciju. Takođe podižu izvoz matične zemlje. U dokumentu stoji da usvajanje mjera koje podupiru inovacije i smanjuju protekcionističke barijere može poboljšati konkurentnost. Takođe, multilateralne inicijative usmjerene na liberalizaciju trgovine i finansija mogle bi takođe smanjiti spoljne neravnoteže određene ekonomije.
Tvrdnja američkog kabineta da se zemlje s velikim viškovima u bilansima plaćanja možda služe nepoštenim trgovinskim praksama se posredno odbacuje u ovom istraživanju.
Autori tvrde da će zemlje zapravo smatrati svoju prednost u odnosu na konkurenciju privremenom i postupati oprezno, jer će očekivati da će drugi liberalizovati trgovinu kako bi bili efikasniji i kako bi ponovo postali konkurentni. Tako, da bi se s vremenom uspostavila ravnoteža potrošnji, dio povećanog prihoda u domaćoj ekonomiji stavljaće se na stranu, što će pak poboljšati stanje u bilansu plaćanja, objašnjavaju u ECB-i.
Napominje da ako određena zemlja smatra da je trajno osigurala prednost u odnosu na konkurenciju, bilans plaćanja će se vjerovatno pogoršati jer će potrošnja i uvoz da rastu kako bi se približili prihodima.
Ekonomist
