ECB će možda upumpati još bilion eura u ekonomiju

0

Evropska centralna banka (ECB) mogla bi proširiti program kupovine obveznica za dodatnih hiljadu milijardi eura (1 billion) tokom sljedeće dvije do tri godine, izjavio je Berenbergov ekonomista za Evropu Florian Hense.

ECB je ranije ovog mjeseca povećala program za vanredne kupovine tokom pandemije (PEPP) za 600 milijardi eura na ukupno 1,35 bilona eura u nastojanju da ojača ekonomiju.

Hense je rekao da, iako tržište predviđa još jedno proširenje obima PEPP-a za oko 500 do 600 milijardi eura, ECB bi mogla ostvariti ukupno povećanje između 800 milijardi i 1,6 biliona eura, ovisno o prognozi inflacije, uspjehu dugoročnih zajmova ECB-a i trenutno zaustavljenog pregleda strategije monetarne politike.

Dosad neviđena razmjera kupovine imovine uspjela je umiriti finansijska tržišta nakon istorijske krize dok se koronavirus proširio svijetom, a Hense predviđa da će se pažnja sada morati usmjeriti na inflaciju.

– Povezivanje povećanja PEPP-a s padom inflacije jasan je znak da je ECB preusmjerila fokus sa kratkoročnog upravljanja krizom na podršku ekonomskom oporavku u srednjoročnom period – rekao je Hense.

Hense smatra da je ECB uspio vrlo učinkovito stabilizovati tržišta, ali povratak na nivo inflacije prije korone je “ipak drugačija stvar – za to će trebati truda i vremena.”

Projekcije ECB-a iz juna 2020. sugerišu da bi, nakon rasta potrošačkih cijena od 1,2 posto u 2019., te cijene u eurozoni mogle porasti samo za 0,3 posto u 2020. i za 0,8 posto u 2021.

Hense očekuje da će, sa inflacijom koja će biti znatno ispod cilja ECB-a od oko 2 posto, biti potrebne daljnje mjere “politike olakšavanja” (drugim riječima printanje još novca) kako bi se podržao ekonomski razvoj i olakšao brži rast potrošačkih cijena.

– Prognoza od 1,3 posto za 2022. najniža je projekcija za srednjoročnu inflaciju od decembra 2014. – naglasio je Hense dodajući da bi temeljna inflacija mogla “zaglaviti” ispod 1 posto tokom cijelog perioda prognoze.

Iako će nedavne mjere ECB-a, zajedno s fiskalnim poticajima pojedinih vlada i planom oporavka za cijelu EU, imati pozitivan učinak na inflaciju, samo je pitanje vremena kada će centralna banka povući nove poteze.

– ECB-ovo vlastito istraživanje prethodne kupovine (finansijske) imovine sugerira da bi odluke iz juna mogle imati samo mali uticaj na inflaciju – rekao je Hense.

– Centralne projekcije inflacije možda su još uvijek previše optimistične. Ako je to slučaj, ECB bi trebao učiniti još više nego što je planirao kao odgovor na junski pad inflacije – zaključio je on.

D. Sinanović