Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić danas je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu održao sastanak s predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, Južne interkonekcije u FBiH, te o izradi nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
Uime Delegacije EU u BiH šef Odjela za saradnju Stefan Eller, politička savjetnica Dijana Dedić i rukovodilac energetskog sektora Tarik Hubana, a uime EBRD-a šefica Odjela za BiH Manuela Naessl, prezentirali su stavove o energetskoj tranziciji koja je u vrhu prioriteta Evropske unije.
Ispred Delegacije potvrđeno je stajalište EU da izgradnja Bloka 7 u Tuzli nije ekonomski i ekološki održiv projekt, te da su evropski partneri spremni finansijski pomoći Federaciji u alternativnim rješenjima koja se tiču sigurnosti opskrbe električnom energijom, zapošljavanjima i rješavanjima problema u rudarskom sektoru, koje nosi eventualno odustajanje od ovisnosti o uglju.
Istaknuta je i spremnost Svjetske banke da pomogne u zapošljavanjima. Tranzicijski smjer EU, kako su istakli gosti, podrazumijeva za srednjeročno rješenje izgradnju gasovoda Južne interkonekcije, a dugoročno provođenje projekata obnovljivih izvora energije.
Ministar Džindić naglasio je kako je Vlada FBiH potpuno svjesna zabrinutosti Evropske komisije, pocrtavajući potrebu uvažavanja pozicije da je projekt izgradnje Bloka 7 već u fazi implementacije.
– Parlament Federacije BiH dao je saglasnost za izgradnju Bloka 7 i jedino Parlament može donositi eventualne dalje odluke u vezi s tim projektom. Mi smo već ranije iskazali spremnost da organiziramo i u Briselu sastanke na ovu temu sa svim relevantnim evropskim predstavnicima, kako bi Federacija dobila potrebnu pomoć u procesu postizanja energetske nezavisnosti i zadovoljenja socijalne osjetljivosti – izjavio je ministar Džindić.
Podsjetio je da je za Vladu FBiH izgradnja Južne interkonekcije, također, u vrhu prioriteta, ali da je neophodno obezbijediti bh. konekciju na granici s Republikom Hrvatskom.
– Nama Evropska unija mnogo može pomoći i u intenciji da sve evropske energetske direktive prepišemo u bh. zakone, ali podjednako u oba entiteta i na nivou države BiH – naveo je Džindić i izrazio očekivanje da će se rješavanje ovih strateških pitanja konkretizirati uz uključivanje svih nadležnih aktera u sistemu elektro-energetskog sektora.
