Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić izjavio je za Fenu da će Zakon o energijskoj efikasnosti stupiti na snagu nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH, čime se ispunjava jedna od obaveza BiH kao potpisnice Ugovora o uspostavi Energetske zajednice.
To je danas omogućeno usvajanjem Zakona u Domu naroda Federalnog parlamenta, a koji je ranije odobren u Predstavničkom domu.
Zakon će, potvrdio je, rezultirati stvaranjem uvjeta za poboljšanje efikasnosti potrošnje energije u Federaciji BiH.
– Zakon transponuje zahtjeve iz tri direktive, koji će se u potpunosti implementirati kroz zakonske izmjene – rekao je Džindić.
Uslovno rečeno, najvažnija direktiva odnosi se na energijsku efikasnost u krajnjoj potrošnji i energijske usluge, te su u zakonu definisane mjere kojim se obavezuje javni sektor kako bi postao nosilac aktivnosti energijske efikasnosti, to jest bio bi primjer svim ostalima na koji način će se implementirati obaveze u vezi s energijskom efikasnosti.
Ovaj zahtjev se također odnosi na uvođenje kriterija energijske efikasnosti u postupke javne nabavke.
Jedna od direktiva EU vezana je za energijske karakteristike zgrada, tako će se prilikom izgradnje zgrada, njihove prodaje ili iznajmljivanja, kako je propisano u zakonu, morati osigurati dostupnost certifikata o energijskim svojstvima zgrade koji će vlasnik zgrade dati na uvid potencijalnim kupcima ili unajmljivačima.
Certifikacija zgrada također treba uključiti savjete o tome kako poboljšati energijska svojstva zgrade.
Energijske certifikate moraju raditi certificirane fizičke i pravne osobe. Tu se, kako kaže Džindić stanje mora popraviti, jer se još nedovoljno energijska efikasnost izučava na visokoškolskim ustanovama u BiH.
– U kurikulume postdiplomskih studija energijska efikasnost je uvedena i jednom pokrenuta. To je potrebno stalno izučavati – smatra Džindić.
Predviđena je uspostava mehanizma za redovne inspekcije i ocjene sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, a za energijske subjekte u zakonu su propisane mjere koje se odnose na ponudu energetskih usluga i drugih mjera energetske efikasnosti krajnjim potrošačima energije.
Definirano je i donošenje jedinstvene metode za izračunavanje poboljšanja energijske efikasnosti koju je donijela Evropska komisija.
– Značajna osobina investiranja u energijsku efikasnost je samootplativost investicija, to jest otplata investicije iz ušteda kroz manje račune za potrošenu energiju – naglasio je Džindić.
U izjavi za Fenu Džindić je izrazio očekivanje da će primjenom Zakona o energijskoj efikasnosti doći do smanjenja negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, poboljšanja sigurnosti snabdijevanja energijom i zadovoljavanja rastuće potrošnje energije bez značajnijih poremećaja.
Inače, u okviru Fonda za okoliš organizovan je Revolving fond putem kojeg se projekti finansiraju po kreditnoj osnovi a povrat vrši iz ostvarenih ušteda.
Također, EBRD je osigurao kreditnu liniju za održivu energiju za zapani Balkan koja se plasira putem lokalnih banaka učesnica kompanijama koje odobravaju kreditna sredstva kompanijama i lokalnim samoupravama.
Samo kroz kreditnu liniju 2 u BiH je implementiran 31 projekt energijske efikasnosti, od čega 29 u Federaciji BiH. Od tih projekata 22 projekta se odnose na industriju šest na infrastrukturu, a tri na zgrade malih i srednjih preduzeća.
Ovakvi projekti direktno pokazuju kako i na koji način energijska efikasnot utiče na održivi energetski i sveopći razvoj.
